Banke ‘pumpaju’ euro kada građanima ‘sjedaju’ rate kredita

Kako je financijskim institucijama u Hrvatskoj prepušteno da samostalno određuju tečaj, one to obilato koriste. Naš izvor iz jedne od najvećih hrvatskih banaka otkriva kako se to radi.

– Zahtjeve za kredite primamo tijekom cijelog mjeseca. Međutim, odobravamo ih sve istovremeno, određenog dana, kada spuštamo tečaj eura. Prema Ugovoru o kreditu klijenti su obvezni rate podmirivati na određene datume, obićno prvog ili petnaestog dana u mjesecu. Tada banka podiže tečaj i građani plaćaju više u odnosu na dan kada im je odobren kredit. Tako radimo već godinama, otkriva izvor Dnevno.hr-a.

Nevjerojatno je da regulator HNB na to uopće nema utjecaja niti mogućnosti kontrole.

Sukladno čl. 44 Zakona o deviznom poslovanju banke, slobodno formiraju tečaj stranih valuta, na temelju ponude i potražnje na deviznom tržištu. Način formiranja tečaja, koji primjenjuju u svom poslovanju, banke pobliže utvrđuju internim aktima, a tečaj koji će banka primijeniti, kupovni, srednji ili prodajni, na određenu vrstu obveza ili potraživanja u pravilu se definira ugovorom s klijentom, kaže Dejana Rebernik iz HNB-a.

Zbog toga po vlastitu srednjem tečaju, rate kredita obračunavaju Privredna banka i Erste&Steiermarkische, a ti tečajevi mogu biti malo manji ili malo veći od HNB-ova. No, u trima bankama dužnicima primjenjuju ‘papreniji’ tečaj, onaj prodajni.

Kredite isplaćuju po nižem a rate zaračunavaju po višem tečaju

U Hypo Alpe-Adria banci, prema podacima koji su dostupni na njihovu webu, kredite u eurima isplaćuju po svom srednjem tečaju, dok mjesečne rate obračunavaju po prodajnome. U Societe Generale Splitskoj banci uglavnom koriste prodajni tečaj za devize, za isplatu i otplatu stambenih kredita. Isto je i u Podravskoj banci, koja drži neslavan rekord prema visini prodajnog tečaja eura po kojemu građani otplačuju kreditne rate.

– Po mojemu mišljenju, regulator HNB je mogao puno više napraviti. Trebao je mjerama kreditno-monetarne politike i posebnim dodatnim propisima urediti da se kuna kao zakonsko platežno sredstvo kod kreditiranja koristi ravnopravno, bar koliko i krediti uz valutnu zaštitnu klauzulu, a ne da se sve ostavi neregulirano i navodno tržištu, kaže Marija Duljković, stalni sudski vještak za bankarstvo i financije.

Sličnog su mišljenja i domaći ekonomski analitičari.

– Uvođenje valutne klauzule, kojom se izjednačuje domaća valuta sa stranom, znači, zapravo da je HNB prepustio da monetarnu politiku u Hrvatskoj kreiraju strane banke prema svojim preferencijama, upozorava dr. Guste Santini.

A upravo je ‘manipulacija tečajem’ jedan od stavaka koje se nalazi u tužbi koju su protiv osam banaka podnijele Udruga Franak i Društvo za zaštitu potrošaća ‘Potrošač’.

– Previše je netransparentnih i neujednačenih primjera bankarskog poslovanja u Hrvatskoj. Vlastito određivanje tečaja je jedno od njih i jasno ukazuje na nepravilnosti u poštivanju prava građana korisnika kredita, zaključuje glavna odvjetnica Udruge Franak Nicole Kwiatkowski.