Tako ćete u Zagrebu, na Jarunu za dvokrevetnu sobu u trosobnom stanu morati izdvojiti 1300 kn. U Maksimiru za sobu ćete morati dati 150 eura s time da su u cijenu uključene režije. Morate računati s time da za te novce imate samo sobu – kupaonicu i wc dijelite s gazdom, a isto je i s kuhinjom. Za usluge perilice se morate dogovoriti s gazdama. Ne smijemo zaboraviti ni društveni faktor jer ako su gazde u stanu nije da možete pozivati društvo kad poželite i općenito nemate potpunu slobodu kretanja. Ipak ako ste od onih koji kod kuće samo spavaju i presvlače se onda je ovo za vas! Preko dana ste na faksu, u gradu, učite u nekoj knjižnici ili ste kod frendova koji žive sami u stanu – u svoju sobu se vratite tek da prespavate i kontakt s gazdama je minimalan. U idealnom slučaju s gazdama se možete sprijateljiti (ako su ljudi u redu) pa iskamčiti neke male usluge; pranje čarapa, poneku kavu ujutro, koji kolač… Uglavnom sitnice koje nas sve vesele! U ovom djelu moramo spomenuti slučaj prijateljice Maje iz Karlovca koja je jedno vrijeme živjela u stanu s gazdaricom i njenim sinom. Na početku je postojao dogovor da će gazdarica Maji za malu naknadu prati veš. Ubrzo je taj dogovor propao jer se Maja gazdarici svidjela pa su joj gaće i čarape uvijek bile čiste, ujutro ju je čekala kuhana kava, dijelile su pizzu skupa, a uvijek se tu našla i neka čokoladica. Dakle, samo o vama ovisi kakve ćete si uvjete stvoriti. Malo šarma i koja plaćena kava s vaše strane mogu vam studenske dane napraviti puno ugodnijima.

Erste&Steiermaerkische Bank je u suradnji s više od 40 građevinskih tvrtki, klijenata banke, ponudila povoljnije uvjete za kupnju više od 600 stanova od kojih se većina, oko 70 posto, nalazi na području Grada Zagreba, izvijestili su iz te banke

Povoljniji uvjeti kupnje stambenog prostora očituju se u povoljnijim uvjetima kreditiranja, kao i sniženim cijenama stanova, od 25 do 30 posto ovisno o pojedinom graditelju. Tako se sada cijene stanova kreću od 890 do 2.900 eura po četvornom metru, ovisno o graditelju, odnosno pojedinom projektu, navodi se u priopćenju Erste banke koje prenosi HRT .

Povoljnije kreditiranje uključuje fiksnu kamatnu stopu od 4,5 posto za prve četiri godine otplate kredita nakon čega se kamata usklađuje s redovnom kamatnom stopom za stambene kredite u Erste banci. Stambeni krediti odobravaju se bez naknade za obradu, omjer hipoteke je 1:1, a realizacija kredita omogućena je uz povoljnije instrumente osiguranja, bez garantnog depozita.

Iznos kredita kreće se od 20 tisuća do 500 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, a navedeni uvjeti bit će u ponudi do kraja 2012. godine.

Samo u Zagrebu država bi mogla ubrati 91,1 milijun kuna godišnje od stanodavaca. I lokalna samouprava bi profitirala

ZAGREB – Otkako je prije pet godina došla u Zagreb, R. M. (24), studentica zagrebačkog Filozofskog fakulteta (podaci poznati redakciji), živi u podstanarskim stanovima. Svaki mjesec za stanovanje izdvaja oko 250 eura. Naravno, nijedan od vlasnika pet-šest stanova koje je dosad promijenila nije ju prijavio. Njezin, godinu dana mlađi kolega, ima sličnu priču.

Hrvatska stvarnost

Prije nekoliko mjeseci provaljeno mu je u podstanarski stan. Tijekom očevida u stanu je bila i “gazdarica” koja mu je prišapnula da policajcima kaže “da je bratić”. Ovo je tek djelić priče o podstanarstvu u Hrvatskoj. Ilegalnih podstanara u Hrvatskoj je, prema neslužbenim procjenama, između 200.000 i 250.000.

Ako uzmemo da prosječno dva podstanara žive u jednom kućanstvu, dolazimo do brojke od oko 125.000 podstanarskih kućanstava u Hrvatskoj koji plaćaju prosječnu rentu od 200 eura mjesečno. Kad se pomnoži broj podstanarskih kućanstava sa 200 eura, dolazimo do nevjerojatnog iznosa od 25 milijuna eura mjesečno, odnosno do oko 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna godišnje! Država stanodavcima priznaje “izdatke” u iznosu od 30 posto rente, što bi značilo da je oporezivi dio najamnine 1,54 milijarde kuna. Od toga bi se, po stopi od 15 posto poreza na dohodak, u državni proračun slilo oko 230 milijun kuna godišnje, da institucije rade svoj posao. A to su brojke bez obračunatog prireza, čija se stopa kreće od 1 do 18 posto, ovisno o gradu ili općini.

Samo na zagrebačkom području iznajmljuje se oko 40.000 stanova, a kako su rente nešto veće (prosjek je 250 eura), istom računicom dolazimo do brojke od 92 milijuna kuna poreza koji bi se mogao ubrati samo u metropoli.

Podstanarstvo je posao

Na to bi, dakako, bio obračunat i prirez po zagrebačkoj stopi od 18 posto, odnosno 16,5 milijuna kuna koje bi otišle u gradski proračun. Uz to, država bi mogla poslati inspektore stanodavcima i od njih naplatiti kazne od 5000 do 50.000 kuna. Na taj bi način (uz prosječnu kaznu od 20.000 kuna) mogla naplatiti dodatnih 800.000 kuna. No, iako svi potrebni zakonski propisi postoje, političke volje za rješavanje tog problema, čini se, nema. Kupuje se socijalni mir, kao i u mnogim drugim segmentima sive ekonomije o kojima smo pisali u nedjelju.

Kad ste posljednji put čuli da je nekome naplaćena kazna zbog neprijavljivanja podstanara? Hrvatska, naime, nema razrađen sustav identifikacije i procesuiranja stanodavaca koji djeluju u sivoj zoni, zbog čega je razumljiv nedostatak inspekcijskih nadzora. Naime, jedini način na koji inspektori, prema sadašnjoj regulativi, mogu utvrditi ilegalnog podstanara je metodom kucanja od vrata do vrata ili suradnjom s policijom koja povremeno “nabasa” na neprijavljenog podstanara. U Hrvatskoj su stanodavaci “milostivi gazde” koji čini uslugu podstanaru primajući ga u svoj stan. Zaboravljaju da se radi o točno definiranom poslovnom odnosu na koji bi, kao i na svaki drugi, trebao biti plaćen porez, a podstanara bi se moralo tretirati kao “klijenta” odnosno “mušteriju”.

Naime, kako smo već pisali, investitori jeftinijih stanova, koji su trebali biti namjenjeni gradskim podstanarima, nisu obavili parcelaciju zemljišta, te su tako ignorirali naputke gradske uprave koja im je izdala rješenje za građenje.

Drugim riječima, Sapunar i Wallner trebali su do početka prvih radova na gradilištu objediniti sve dijelove zemljišta na kojem namjeravaju graditi u novu, jedinstvenu česticu, te je kao takvu upisati u katastar.

Podsjetimo, na Kili se trebalo izgraditi oko 600 stanova po cijeni kvadrata od oko tisuću eura, a prvenstvo kupnje imali bi gradski podstanari koji se nalaze na Listi prvenstva za kupnju jeftinijih gradskih stanova.

Što će biti s trenutno najisčekivanijim projektom u gradu, ostaje tek za vidjeti…

Nadamo se da će uspiti riješiti ova situacija sa Gradom Splitom i gos.Sapunarom jer mislim da je svima u interesu da se napravi nešto glede podstanara u Splitu i njihovih POS stanova, samo mi nije jasno zbog čega se toliko politika miješa u ovakve socijalne teme, ako je Kerum ili Spaunar želio odraditi posao i napraviti POS stanove koji su bolna točka svih dosadašnjih vlasti a sjetimo se zadnjih POS Brodarica stanova u kojima žive sudci i lječnici a najmanje oni za kojih se stanovi radili nije mi jasno čiji je interes da podstanari ostaju u tuđim stanovima i budu građani drugog reda.

Ili su neki od velikih spitskih stanodavaca sa desecima svojih stanova u politici pa im nije u interesu smanjenje broja Splitskih podstanara!

Imate vi neke nove informacije slobodno me kontaktirajte!

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• strava i užas i to proživljavamo u stanovima

Tako je izdano 862 odobrenja što predstavlja pad od 11,5% u odnosu na prosinac 2010. godine. Razmjerno snažan pad na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica snažnog pada broja izdanih odobrenja za građenje zgrada od 14,2% godišnje dok je kod ostalih građevina zabilježen rast od 3,4% godišnje.

Pad broja izdanih odobrenja za građenje zgrada direktno utječe na kretanje ukupnog broja izdanih odobrenja s obzirom da se 82,1% ukupno izdanih odobrenja odnosi na zgrade dok se 17,9% odnosi na ostale građevine. Uzmemo li u obzir vrstu građevina, 82,5% odobrenja izdano je za novogradnju dok je 17,5% izdano za rekonstrukcije. Na mjesečnoj razini broj izdanih odobrenja za građenje bilježi rast od 12,8% što je djelomično posljedica razmjerno snažnog pada spomenutog pokazatelja u mjesecu prije.

“Promatramo li cijelu 2011. godinu broj izdanih odobrenja za građenje bilježi prosječni pad od 4,8% kao posljedica pada broja odobrenja za gradnju zgrada od 4,8% i ostalih građevina od 5,2% godišnje. S obzirom na pad ovog pokazatelja, čije izdavanje prethodi svakoj gradnji, za očekivati je daljnje usporavanje u građevinskom sektoru i u ovoj godini. Tome će pridonijeti i očekivani nastavak usporavanja gospodarstva Hrvatske ali i rast nezaposlenosti koji pridonosi rastu pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina”, objašnjavaju ovu statistiku RBA analitičari.

U prosincu je zabilježen pad u broju zaposlenih u građevinarstvu i to za 3,7% na godišnjoj razini dok je 1.180 zaposlenika prestalo raditi u ovom sektoru u odnosu na studeni (mjesečni pad od 1,42%). Tako je broj zaposlenih u građevinskom sektoru nastavio negativan niz 28 mjesec za redom. Iako promatrajući na godišnjoj razni stopa pada broja zaposlenika bilježi usporavanje, na mjesečnoj razini zabilježena stopa je najviša od prosinca 2010. godine. Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je na gradnji zgrada (-7,2% godišnje) što je direktna posljedica smanjene stambene gradnje radi velikog pada potražnje.

U gornjem lijevom kutu naznačen je WC, jer je jedino tamo moguć, a instalacije za kuhinju su također na tom gornjem zidu (moguća je kutna kuhinja ili sl.). U donjem bih dijelu htjela imati spavaću sobu s bračnim ležajem (minimum 160 x 200) te udoban kutak za dnevni boravak. Stol za blagovanje (nikako pult!) mogao bi biti u sklopu kuhinje ili se sve tri prostorije mogu povezati u jednu (kuhinja, blagovaonica, boravak).

Bilo bi mi zbilja jako drago ukoliko je moguće spavaću sobu odvojiti od ostatka stana (strastvena sam kuharica, ali ne bih voljela da mi mirisi kuhinje vladaju u spavaćoj). Nadam se da bi tome mogao pomoći nešto viši strop. Nažalost, nije dovoljno visok za ‘pravu’ galeriju, ali možda bi se ipak nešto moglo izvući? Što se tiče ulaza, on mora doći na lijevu stranu, no još za sada nije određeno gdje je. Svi su ostali zidovi nosivi.

Mali stanovi su zaista poslastica, a predmetni prostor od ‘jedva’ 19 kvadrata vapi za maksimalnom iskoristivošću. Budući da je prostor za kupaonicu jedini, na neki način, određen – a maksimalna visina od 3,80 na južnom dijelu stana pruža mogućnost za izvedbu manje galerije – predloženo rješenje oslanja se na upravo navedene činjenice.

Pregradni zid koji bi odvojio kupaonicu od kuhinje omogućio bi organizaciju manjeg garderobnog ormara uz ulaz, kao i izvedbu užeg bočnog kuhinjskog zida, koji bi ujedno bio stijena uz koju bi se mogla klizati staklena pomična kuhinjska vrata.

Kako je jedan od uvjeta bio mogućnost zatvaranja kuhinje, i omogućavanje vrsnoj kuharici da sačuva mirisne poslastice unutar ista četiri zida, sama kuhinja organizirana je na način da može tvoriti zatvorenu cjelinu, s dovoljnim brojem radnih ploha, te mogućnošću ugradnje frižidera uz pregradni zid. Pomična vrata se mogu izvesti od stakla (preporučujem radi osvjetljenja ostatka stana), ali isto tako klizne drvene bijele stijene mogu biti dobra zamjena.

Galerijski prostor pruža se uz južni zid te savladava visinu od 2 metra kroz 10 stuba. Prostor ispod stubišta čini veći garderobni ormar, a prve dvije stube se mogu izvesti kao ladice.

Na samoj galeriji smješten je isključivo bračni krevet, preporučenih dimenzija, dok knjige, televizor ili slične potrepštine preporučujem organizirati na samom južnom nosivom zidu.

Zona ispod galerije čini ugodnu oazu za dnevni odmor, a jedaći stol je moguće izvesti ‘na pante’, da se po potrebi produži za eventualno veći broj korisnika. Sklopive stolice (za goste) mogu biti i zgodan detalj na zidu uz uspon prema ‘spavaćoj sobi’.

Samo rješenje spavaćeg dijela moguće je i riješiti sklopivim krevetom, ili još jednostavnijim ‘krevetom na kat’, iako je izvedba galerije daleko sigurnije i nadasve trajnije rješenje.

Donosi: net.hr

Žalosno je, istaknuo je vlasnik jednog stana u Crikvenici, da su jedine prostorije u stanu u kojima nema problema kada puše bura ili jači vjetar, kuhinjica od 7 četvornih metara i toalet od jednog četvornog metra.

”Strava i užas, eto to proživljavamo u svojim stanovima kada je bura. Tako je od prvog dana od kada smo uselili prije godinu i pol, a najstrašnije je bilo za nevremena i orkanske bure koja je danima nemilo puhala početkom veljače. Meni je na spavaćoj sobi u jedan sat iza ponoći izbilo prozor – vrata i možete misliti kako mi je bilo. Ostali prozori u stanu visoki su 2,20 metra i toliko su se tresli da sam ih sve morao zakovati”, rekao je Marinko Brkić, hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata iz Crikvenice.

On je vlasnik stana od 88 četvornih metara u kojemu živi sa suprugom, 18 godišnjim i 12 godišnjim sinovima i 14 godišnjom kćeri. Stan mu je dodijelilo Ministartsvo branitelja i otplaćuje ga 130 eura mjesečno zajmom na 30 godina. Ključ stana uručio mu je 1. rujna 2010. godine tadšnji ministar branitelja Tomislav Ivić čijih se riječi da je dodjela 15 stanova invalidima u Crikvenici lijep primjer skrbi o njima nerado sjeća, jer se ubrzo pokazalo kako je riječ o svemu prije nego lijepom primjeru skrbi.

Žalosno je, istaknuo je da su jedine prostorije u stanu u kojima nema problema kuhinjica od 7 četvornih metara i toalet od jednog četvornog metra. Njegova supruga ogorčeno je dodala ”ovo se nije smjelo dogoditi nikome”, napominjući kako njihov primjer na žalost nipošto nije usamljen slučaj loše izvedbe radova na stanovima čiju je gradnju financiralo Ministarstvo graditeljstva, bilo da je riječ o tzv. POS-u (Čačićevim stanovima) ili stanovima za stradalnike Domovinskog rata.

Vlasnici ostalih stanova, poput Stipana Tomića koji se sa suprugom na spavanju izmjenjivao u kadi, budući da se u sobama zbog bure to nije moglo, kažu kako su pri zgradnji zgrada u Basaričekovoj 52E i 52F svi zakazali, od grada Crikvenice koji je dao zemljište na neprikladnoj lokaciji, preko projektanta koji je zanemarivši jačinu bure projektirao sve same prozor vrata na sjevernoj strani, do izvođača i nadzora. Kažu i da predstavnici dvaju ministarstava, graditeljstva i branitelja dolaze i odlaze, pišu i snimaju, ali se ništa ne mijenja.

Branko Haistor, vlasnik HB stana koji od listopada 2010. godine upravlja zgradom potvrdio je istinitost navoda vlasnika stanova.

”Prvi problemi su nastali s prvim jesenskim kišama već te 2010. godine, a nastavili su se burama zimi 2011. godine. U 3 stana se moralo pristupiti i zamjeni većeg dijela stolarije, a što će se sve morati napraviti nakon nedavna nevremena tek će se utvrditi”, rekao nam je Haistor.

Tip nas je otpelal u neku ulicu gdi su kuće… i stali mi pred nekom lepom kućicom, nova fasadica, novi prozočeki, lepa ogradica, lepo dvorište… i ja sam mislila – opaaaa, stan u lepoj kućici… i kad ono,prošli mi pored kuće do neke šupe otraga… Šupa je također imala novu fasadu, dvoja vrata (jedna su se otvarala na van, druga na unutra), kupaona mala da se nemreš u njoj okrenuti, manji umivaonik u životu nisam vidla… Prva soba je ujedno bila blagavaona i dnevna soba. Imala je zmazani stari kauč i stol s kutnom garniturom, kuhinja je bila uska i duga tak da su samo elementi stali unutra (frižider je bil u dnevnom boravku/ blagovaoni/spavaćoj sobi), druga soba (sobica) je bila s dva ogromna ormara i jednim kaučem. I sad mi sjele da popričamo s Ilijom… i priča on nama : “Svaku nedjelju ujutro u crkvu treba ići. Kud vi idete u crkvu? Moja kćer kad dođe kasno nedjeljom ujutro kući iz provoda ja je dignem i mora na jutranju misu… moj sin je policajac, a bio je ministrant kad je bio mlađi… ako ja vidim dva – tri automobila pred kućom i čujem muziku, ja odma zovem roditelje jer niste vi došle tu da se provodite nego da učite…” Stan smo tražile za troje… a bila su dva kauča, na što Ilija kaže: “Sad neka dvije spavaju zajedno, a onda će čika Ilija da kupi najbolji krevet, krevet preko 2000 kuna… nije čika Ilija škrt!” uglavnom tražil je 3000 kn (najam+režije)… baj baj Ilija!’’ Nema studenta koji je tražio stan, a da nije imao loše iskustvo. Svi najviše cijenimo svoju imovinu, ali neki je i precjenjuju. U želji da prodaju ili iznajme, ljudi nude svašta. Zato budite najbrži i najsnalažljiviji, prođite najbolje i nek vam drugi zavide na stanu!

Prvi pokušaj u traženju stana bio je javljanje na oglas u Plavom oglasniku. Stan je bio na savršenoj lokaciji, 2 min od faxa, a cimerica iz mog rodnog kraja. Nazvala sam i sve dogovorila s njom i njezinom majkom, ispalo je čak da je ona babica koja je pomogla da dođem na svijet. I pomislih, pa neće me valjda zajebat. A ono, njezina djevojčica se puca tableticama. I ne samo njima nego i s frajerom koji također živi u tom stanu. Ali, naravno, frajer ne plaća stanarinu jer mamica i tatica ( liječnik, a što drugo?!) ne smiju znati. Samo me zanima kako im je to uspijevala sakriti uz susjede koji su svaki vikend zvali policiju zbog već tradicionalnih after partya u tom stanu. Pobjegla sam glavom bez obzira i izvisila 10 dana prije početka faxa. I što sad, trebalo je naći novi stan u rekordnom roku. Nebrojeni pozivi rodbini i prijateljima urodili su plodom. Prvi stan sam našla preko prijatelja naših susjeda, a prvu cimericu preko kolegice s fakulteta. Stan je bio u suterenu i zaudarao na vlagu, ali prednost mu je bio savršen drveni šank u kuhinji. Cimerica je bila simpa, sprijateljile smo se i bila sam kod nje za praznike. Sve je izgledalo savršeno, dok nije ukrala moje novce i zbrisala. Nisam je uspjela naći, a i bolje za nju da nisam. Čula sam da je odustala od faxa i otvorila kozmetički salon. Nadam se da joj je moja lova poslužila ko početni kapital. Novu cimericu nisam ni htjela pa sam se preselila u garsonijeru i odlučila živjeti sama. Naivna, nisam ni skužila da starci muljaju s preuređenim garažama.Tamo ništa nije funkcioniralo kako treba, a dosadila mi je samoća. Dakle, opet sam se selila, ovaj put k dvjema sestrama. Trosoban stan, star, ali velik i drage cure. Dobro smo se slagale i mislila sam da smo postale dobre prijateljice. Njihovi su me čak pozvali k sebi za blagdane i bilo je divno, dok jedna od njih nije otišla raditi u inozemstvo. Nas dvije smo preselile u manji, ali puno luksuzniji stan. Iz meni nepoznatih razloga, sve se promijenilo i postalo čudno. Ona je diplomirala, našla posao i umislila se do boli. Očito joj više nisam odgovarala, ali nisam se time previše zabrinjavala. Tek kad joj se sestra vratila (i zamolila da je primimo u stan dok ne nađe smještaj i posao) shvatila sam njihov evil plan; riješiti se mene! Smislile su neku priču za gazdu tako da me izbaci, ali tu sam napokon imala sreće. Gazdina žena je bila pametna i prokljuvila da gospođice lažu. Svidjela sam joj se pa je izbacila njih. Evo što se dogodi kad misliš da nekog poznaš, a ono… Izgubila sam sve živce i vjeru u ljude. Sve se nekako nezgodno poklopilo (ljeto, a s njim i ispitni rokovi). Iako sam ponavljala oglas cijeli mjesec nitko se nije javio pa nisam uspjela pronaći novu cimericu. Spakirala sam sve stvari i zbuksala ih kod dečka preko ljeta. Htjela sam zaboraviti na sve jer sam znala što me čeka na jesen. Još jedna mukotrpna potraga za stanom. Ne biste vjerovali što sve ljudi iznajmljuju i za koju lovu! Od samog sjećanja na mirise i izgled stanova koje sam vidjela, okreće mi se želudac. Poštedjet ću Vas detaljnih opisa. Opet nisam imala sreće, ali dečkovi cimeri su bili dobri i primili me na mjesec dana u njihov stan. Tamo mi je definitivno bilo najljepše ; dečki su zakon, i puno bolji cimeri od cura. Nakon toga sam našla stan u super kvartu, za malo novca s curom koju znam s faxa..Mislila sam da mi se napokon osmjehnula sreća, ali ni to nije potrajalo. Nakon 20ak dana ona je dobila posao u Budimpešti, spakirala se i otišla preko noći. Meni nije preostajalo ništa drugo osim potrage za novom sustanarkom. Ako nisam doživjela živčani slom prvih pet puta onda jesam šesti! Nisam mogla vjerovat da mi se sve to opet događa, proklinjala sam sve i svakoga, a najviše sebe. Angažirala sam vojsku ljudi i oblijepili smo cijeli Zagreb oglasima. Mislila sam da se opet nitko neće javiti, barem nitko normalan. Ali, gle čuda! Ljudi navalili ko mutavi! Počelo je s jednom krajnošću (sjetite se one narkomanke), a završilo s drugom. Naime, u uži izbor ušle su sestre koje su živjele kod časnih sestara. Od njih me ipak spasila kolegica politologinja. Svjesna sam rizika ali nisam odoljela da opet ne uzmem cimericu s faxa. Baš me zanima kako će to završiti…’’

Zagrebački stanovi skupi i nekvalitetni

U razgovoru za portal Crozilla, predsjednik udruge Pragma, Nedjeljko Marković kaže da su cijene najma u Hrvatskoj precijenjene s obzirom na veličinu, kvalitetu gradnje, uređenja interijera i lokaciju stanova. Zbog velike potražnje stanova manje kvadrature raste njihova cijena i izjednačava se cijenama najma dvosobnih stanova. Uz to komentira kako nerazmjeran omjer kvalitete i cijene stanova najviše dolazi do izražaja u Zagrebu kojeg mladi odabiru za školovanje i pronalazak zaposlenja.

Pragma je udruga koja je osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja svih aspekata socijalne i zdravstvene zaštite socijalno ugroženih i bolesnih osoba. Iz tog razloga je i stanovanje jedna od njihovih područja interesa.

Nema prijave jer je tako svima jeftinije

Marković navodi kako je najveći problem kod podstanarstva neprijavljivanje podstanara. Kazne iznose od 500 do 50.000 kuna no rijetko kada su naplaćivane pošto se kršenje zakona dobro prikriva.

Takva prijava bi povećala i najamninu tako da podstanari toleriraju nesklapanje ugovora o najmu i neprijavljivanje. Kao veliki problem navodi se loša kvaliteta skupih stanova, problem oko plaćanja pričuve koju bi trebao plaćati vlasnik i ne vraćanje pologa podstanarima što je opet posljedica nesklapanja ugovora o najmu.

- Većina stanovništva Hrvatske podstanarstvo smatra privremenim rješenjem, pa se ne obraća velika pažnja na probleme s kojima se susreću. Bitno je zakonski regulirati status najmoprimca kako bi ostvarili pravo na povlastice koje im država nudi, – smatra Marković.

120.000 najmoprimaca u Hrvatskoj

Prema neslužbenim podacima udruge Pragma u Hrvatskoj je oko 120.000 najmoprimaca. Ipak, službeni podaci iz 2001. bilježe svega 42.195 takvih kućanstava, a podaci koji bi pokazali novije i realnije stanje nisu dostupni. Procjenjuje se da je u Zagrebu oko 30.000 podstanara, a tek je 3.741 prijavljenih iznajmljivača. U Splitu, u kojem ima više od 20.000 podstanara, tek je 525 legalnih iznajmljivača stanova. U Rijeci ih je 965, a u Osijeku 792.

Udruga smatra kako pravo na stan treba postati ustavom zajamčeno pravo. S tim ciljem planiraju pokrenuti projekt ‘Želim znati – pravo na stan’ u kojem će se analizirati i problematizirati lokalne stambene politike gradova, potaknuti javna rasprava te istaknuti posebna uloga javnog, neprofitnog i poslovnog sektora u podmirenju stambenih potreba.

She.hr

Razlog je samo jedan, legalno zapošljavanje. U BiH ljudi ne mogu naći posao niti u toj sakatoj državi vide perspektivu. A u Hrvatskoj se legalno mogu zaposliti i ostvarivati sva prava samo ako u njoj imaju prebivalište. Građani BiH, napose Hrvati, desetljećima iseljavaju u potrazi za radnim papirima. Nakon rata im više nisu odredište zapadnoeuropske zemlje, nego Hrvatska kao prosperitetna zemlja. Hercegovina je naslonjena na Dalmaciju, pa tu rade tisuće Hercegovaca. Neki svakodnevno putuju na posao, a nemali je broj onih koji odlaze u podstanarstvo. – Napravio sam sinovima dvi kuće u Duvnu – kazuje mi gastarbajterski umirovljenik Dane R. i nastavlja – šta kuće, prave vile, namistio sve, a onda prije tri godine stariji ode u Zagreb sa ženom i dicom, zimus povuče i mlađeg, pa tako u kućam ostašmo samo ja i žena. A u Zagrebu su podstanari. Danin slučaj nije usamljen. Ovdje ni školovani ljudi ne mogu dobiti posao pa se odlučuju na selidbu. Iz svojih podstanarskih soba u Hrvatskoj dođu tek za Gospiju, Božić ili produženi vikend. Oni iz Dalmacije i češće. Tako su im rodne kuće postale vikendice, ali u svakodnevnoj borbi za život, sve manje imaju vremena za njih. Obično se računa da se broj Hrvata u BiH u ratu i nakon njega prepolovio. Od 800 tisuća, sada ih nema više od 400 tisuća, s tim što su mnogi od njih već jednom nogom u Hrvatskoj. Ostaje tu starija čeljad i veliki optimisti koji se ne ufaju toliko u unutrašnje snage u BiH koliko u strance sa Zapada, koji bih ovu nesretnu državu trebali prijekim putem posvojiti u Europu. Kao da su stranci ikada riješili nekomu vlastite probleme. Bilo kako bilo, Hrvati koriste institut dvojnog državljanstva i sele za radnim papirima u Hrvatsku. Dugoročno gledano, ako se ovaj trend nastavi, za samo nekoliko godina Hrvata neće biti u BiH ni za nacionalnu manjinu. Da paradoks bude veći, njima su zavidni Bošnjaci i Srbi, koji bi također krenuli prema Zapadu. Sretni su oni koji srede papire u Hrvatskoj, kao i nekada kad su ih dobivali u Njemačkoj.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• prava podstanara BiH

Ne znam kako dalje – u dahu nam je svoju tužnu sudbinu ispričao Dražen Kelava, nekadašnji radnik “Peveca”, koji s nezaposlenom suprugom Dragicom i petero djece, od kojih najmlađe ima svega tri mjeseca, živi kao podstanar u Mosorskoj 53 u Žrnovnici.

Dugovi do grla

U posrnuloj tvrtki Dražen je radio pet godina, a s plaćom od četiri tisuće kuna moglo se, kako kaže, živjeti normalno i bez razbacivanja. No plaća je prvo smanjena na 2500 kuna a zadnja tri mjeseca obitelj je bez ikakvih primanja.

Kako bi podmirili barem dio dugova, Dražen i supruga novac su posudili od rođaka, ali dugovi su im već stigli do grla.

– Nemamo za kredit a ne znamo ni koliko ćemo dugo još moć bit u stanu s obzirom da nemamo za stanarinu i da se vlasnik teško razbolio – kazuje nam Dražen te dodaje kako je ovo prvi put u pet godina, koliko žive u Splitu, da im je isključena struja.

Iako su od “Elektrodalmacije” tražili da im se omogući isplata duga u ratama, odgovora na njihov zahtjev nema, kao ni struje.

Od petero djece u obitelji Kelava, troje ide u osnovnu školu, a najmlađa kći, koja ima tek četiri godine, boluje od celijakije, bolesti koju karakterizira nepodnošljivost organizma na gluten.

– Potrebna joj je posebna prehrana koja je stvarno preskupa. Samo pola kilograma kruha koji smije jesti košta 22 kune – govori Dragica, u naručju držeći tromjesečnog Jakova koji potpuno nesvjestan teške obiteljske situacije svojih roditelja sa smiješkom gleda u majčine suze.

Stres učinio svoje

Kolege iz “Peveca”, kao i neki dobri ljudi, Kelavama su pomogli da prikupe slatkiše za djecu, susjeda im zna donijeti vrećicu hrane…, a nedavno se javio i čovjek koji im je ponudio svoju božićnicu vrijednu 400 kuna.

Usprkos teškoj situaciji, Dražen ne posustaje te je već na desetak mjesta tražio posao. Odgovori su, nažalost, bili redom negativni.

– Dok san bio zaposlen u ‘Pevecu’, zna sam radit i nakon posla. Imao sam 112 kila, a pogledajte na šta san sad spa – iden na pretrage gušterače, svako drugi dan vadin krv, zakazali su mi i CT. Stres je učinio svoje, a ni uvjeti u ‘Pevecu’, di san radio na odjelu laminata, nisu najbolji – radilo se na propuhu… – kazuje Dražen te dodaje kako bi prihvatio bilo koji posao.

Za početak, pored iznimne volje, posjeduje i vozačku dozvolu C kategorije.

Dok mnogi ovih dana obilaze shopping centre kupujući darove i trošeći novac nerijetko na nepotrebne stvari, Draženu i obitelji najveći dar za Božić bili bi posao i siguran krov nad glavom.

Prenosi Slobodna dalmacija

Andrija Zebec, 83-godišnji umirovljenik u svom stanu u Prolazu Andrije Kačića Miošića živi 62 godine.

No, sada u starosti, kad su mu bolesti ozbiljno oštetile organizam, strahuje da bi  mogao ostati na ulici i postati beskućnikom. Nekada je radio u tadašnjoj Struji, kasnije Elektri, a potom 40 godina u Vatrogasnom savezu. Zaslužio je mirovinu u koju je otišao 1975. godine. Nije tada ni slutio što će ga snaći, a sve je bilo dobro dok mu je bila živa prva supruga. Nakon njezine smrti ponovno se oženio,no kada je i ta supruga umrla, s njezinom je kćeri potpisao nekakav ugovor, za koji sada ne zna reći  kakav, ali misli da je  o uzdržavanju. Međutim hod po trnju za starca počinje u trenutku kada je preminula i ona. Saznaje da njegov stan više nije njegov i da ga je naslijedio sin dohraniteljice Zlate.Očito je da se ipak radilo o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju i da je Zlata na osnovu njega stan odmah prepisala na sebe. Nasljednik, njezin sin, ne želi skrbiti o Andriji, nego mu prijeti i plaši da će ga otpremiti u dom.

Sinovi se naljutili

-Ne znam što da radim, sada sam podstanar u vlastitom domu. Nigdje ne mogu dobiti kopiju ugovora, pa ne mogu reći jesam li uistinu potpisao takav ugovor ili što drugo. Ali mislim da su me prevarili. Pokojna dohraniteljica, moja pastorka Zlata, to vjerojatno nije željela, ali je umrla i stvari su krenule nizbrdo. Njezin sin kaže da nije potpisao nikakav ugovor, pa nema ni obveze prema meni, odnosno ne želi me dohranjivati. Pomogne mi susjed, a neki dan je bila i gospođa iz Centra za socijalnu skrb. Moja mirovina je nedostatna za sve potrebe, jer sam bolestan, bio sam na nekoliko operacija, sada jedva hodam, a kada padnem supruga s kojom sada živim i koja je stara 77 godina ne može mi pomoći. Više si ne mogu ni drva nacijepati, sve moram platiti – kaže ogorčeni Andrija.
Priznaje da ima vlastite sinove, koji su se prilično naljutili, kada su čuli da su drugi došli do očevog stana nakon majčine smrti, pa ni oni nisu raspoloženi pomoći mu.

Strah od dobre ponude

-Sin mi ponekad dođe, ali ima obitelj, brige, troškove, pa razumijem da nema za sve dovoljno i da je kuća za sve nas tijesna. Ali možda bi se našlo i za mene mjesta da nisam ostao bez stana. Već šest godina živim tako, a sin moje pokojne dohraniteljice, koji se dokopao primamljive nekretnine koja graniči s biskupijom, ne želi mi reći ni dobar dan. Ja ću tu ostati do smrti, ali moju će ženu istjerati, ona nema kamo, a jedina je koja se o meni brine osim susjeda Steve – kaže Andrija.Najviše strahuje da biskupija ne da novom vlasniku dobru ponudu, jer je  uvjeren da bi ga tada sigurno želio iseliti.
-Ja iz stana ne idem,čvrsto sam odlučio da odavde ne idem dok sam živ – zaključuje stari bolesni Andrija, za kojega susjedi strahuju da bi si mogao i nauditi, ako dođe do prisilne selidbe.

Donosi bjelovarac.hr

Naravno bilo je nekih nedostataka, kao sto je recimo frizider od 20 l, ali nema veze pa kupit cemo si novi. Sve super dok neke stvari nisu pocele rikavati, prvo ves masina nije radila od pocetka….samo zajebancija….koliko sam vikenda provela u kupaonici skupljajuci vodu koja je iscurila iz masine. I naravno ja se napokon usudim reci gazdarici, ne radi masina….i ona pozove majstora koje skuzio da u crijevu za odvod je neka muska carapa i da je to problem…..i ona na mene da kako ja to perem ves???Pa kvragu to je carapa, kako jedna sportska carapa br 43 moze zavrsiti u crijevu, nije to do carape vec nesto ne stima sa masinom, mozda treba promijeniti gumu na bubnju, blenem ja….I tu je sve pocelo. Pocela je ulazit u stan i jednom prilikom sam joj rekla da ako nesto treba neka meni kaze i dogovorit cemo se, ali da ne ulazi jer imam macka u stanu i strah me da ne bi pobjegao.I naravno usla je u stan i pobjegao je…..jedino dobro kaj je bilo je to sto me je nazvala i ja sam otrcala sa posla hvatat macka po kvartu….Sad smo bili na go u drugo gradu i ona je opet usla u stan i pobacala moje novine, koje ja tako brizno skupljam, i kutiju od novog tv-a, mislim koji k… ima bacat moje stvari.Pitam ja nju da di je moja kutija a ona ce na to da je bacila….na sto sam joj odgovorila da kako moze bacati moje stvari od kud joj to pravo???Ona se sad naljutila na mene i kaze mi da moj macak vise ne moze biti u stanu jer je ona nakon 6mj skuzila da je alergicna na macke, pa glupaco nemoj ulazit u stan pa neces bit alergicna….I sad je problem, posto sam jako puno stvari kupila i dovukla u taj stan (komp, perilicu za sudje, ves masinu, susilicu, friz) strah me da mi nece maznut te stvari i na neki nacin ucjjenjivat…..kaj da radim??????????

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• deke sa grijanjem

Kuća Michaela Jacksona nalazi se u ulici Carrollwood Drive u L.A. koja je jedna od najprestižnijih lokacija za nekretnine na svijetu.

Rezidencija u kojoj se Michael pripremao se za svoje koncerte ima tri kata, čak sedam spavaćih soba i 13 kupaona. U sklopu zdanja nalazi se i prostrana garaža za sedam vozila.

Interijer velebne palače u kojoj su tijekom godina živjeli i Merlin Monroe, Clark Gable te druge zvijezde, jednako je raskošan kao i eksterijer.

Kuća ima moderno opremljeno kućno kino, lustere iz Egipta, drvene podove iz Afrike dok su vanjski zidovi načinjeni od jeruzalemskog kamena.

Zanimljivost je međutim kako Michael Jackson nikada nije posjedovao tu palaču već je u njoj bio podstanar. Unajmljivao ju je za više od 100 tisuća dolara mjesečno.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• michael jackson

Podstanar

dugo dugo nisi više moja

ne pripadaš više meni

a ja o tebi sanjam
jer zivim u tvojoj sjeni

Refren
Da l’ cu ikad tvoju ruku
dobiti na dar
ili cu u dusi tvojoj
ostat’ samo podstanar

Da l’ cu ikad tvoju ruku
dobiti na dar
ili cu u dusi vjecno
ostat’ samo podstanar

Dugo, dugo nisi moja
ne dolazis vise meni
a ja srce necu
pokloniti drugoj zeni

Refren

Unajmiti stambeni prostor za studente i mlade ljude općenito, puno je jednostavnije nego li se upustiti se u financijska zaduženja za kupnju nekretnine. No, nakon samog

pronalaska idealnog stana rijetki razmišljaju o prirodi pravnog odnosa najmodavca i najmoprimca.

Ugovor o najmu
Svakako najbitnija stvar je ugovor o najmu. Iako je unajmljivanje stana “na crno” privlačno, ono je zapravo dvosjekli mač, s jedne strane ostavlja prostor za otkaz najma bez najave, ali također ostavlja prostor najmoprimcu da preko noći otkaže najam.

Zbog obostrane zaštite oko ovog i drugih pitanja preporučuje se sklapanje Ugovora o najmu.

Ugovor o najmu stana napravljen kod odvjetnika i ovjeren kod javnog bilježnika stoji otprilike dvije tisuće kuna. Mnogim stanodavcima to se čini puno, iako se ugovorom vlasnik stana osigurava. Može se napraviti i ugovor između dvije stranke koji najmodavac nosi na poreznu upravu gdje prijavljuje primanje stanarine od najmoprimca.

Naime, najmodavac je dužan ugovor o najmu stana kao i sve promjene glede visine najamnine dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave te nadležnoj poreznoj upravi. U protivnom može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 500 do 50000 kuna. Ugovor o najmu stana može se sklopiti na određeno i neodređeno vrijeme.

Povisivanje dogovorene najmnine
Najamnina koju za korištenje stana plaća najmoprimac utvrđuje se proizvoljno, ugovorom o najmu stana. Ono na što treba obratiti pažnju je da ako je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme visina najamnine ne može se mijenjati prije isteka roka od jedne godine. Nakon toga roka, svaka ugovorna strana može u pisanom obliku predložiti izmjenu visine najamnine za daljnje razdoblje najviše do iznosa koji odgovara iznosu do 20 posto većem od prosječne slobodno ugovorene najamnine u istom naselju, odnosno županiji za stan koji se po površini, opremljenosti i položaju može usporediti sa stanom koji se daje u najam.

Pravo na povrat poreza
Također treba napomenuti da glavni uzrok ne prijavljivanja podstanara plaćanje poreza na dohodak, što u praksi mjesečno većinom iznosi 100 do 300 kuna ovisno o cijeni najma. Na stanarinu od 2000 kn najmoprimac plaća 247 kuna poreza, ali se onda iznos stanarine može prijaviti za poreznu olakšicu u iznosu od 50% uplaćene stanarine, ali maksimalno 12.000 kn godišnje.

Ugovorom o najmu stana uređuju se međusobni odnosi ugovornih strana te ako se jedna od strana ne pridržava ugovora, primjerice, ako podstanar uništava imovinu ili ne plaća režije, može ga se izbaciti iz stana po hitnom postupku bez dugotrajnih sudskih procesa. Međutim, najmodavac ne može otkazati najam ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da u roku od 30 dana otkloni razloge za otkaz.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• zakon o podstanarstvu

Tražeći odgovor obratio sam se udruzi Pragma koja na svojim stranicama obrađuje temu kvalitete stanovanja (stranica) međutim presjednik i voditelj udruge Nedjeljko Marković nam je uputio odgovor kojeg prenosim u potpunosti!

Postovani gospodine Popiću,

Pratimo Vaš portal duže vrijeme, a ujedno Vam hvala što ste znali prenijeti neka naša priopćenja, obavijesti. Vjerujemo da Vam stižu upiti jer su građani postali svjesniji važnosti dobrog pregovaranja za najam stana, ali i problema koji nastanu zbog nesporazuma, slabih živaca ili s druge strane, loših namjera ili želje za brzom zaradom. Mi smo do prošle godine imali suradnju s odvjetnikom, ali budući taj projekt nije dobio fin. sredstva za nastavak, nažalost nismo imali pravnika već je naša socijalna radnica pružala socijalnu podršku te moderirala između podstanara i stanodavaca. Predlažemo da za početak građane uputite prema besplatnoj pravnoj pomoći, ako za nju ostvaruju prava.
Lijep pozdrav!

Dogovor mi je dao motivaciju za daljnje traženje pomoći kod ovlaštenih udruga, društava ili koga već, donosim popis udruga koji su zaduženi i osnovani za pružanje pomoći podstanarima i ljudima oko stambenih prava:

• Matica umirovljenika Hrvatske, Preradovićeva 33/I, 10000 Zagreb, tel: 01/455-0619
• Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 10000 Zagreb, tel: 01/4655111
• Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Trg Augusta Šenoe 1, 31000 Osijek, tel: 031/206886, 031/206-889
• Udruga za pružanje besplatne pravne pomoći Pravna pomoć, Svilajska 5, 22320 Drniš, tel: 098/437-092
• Informativno pravni centar, Ante Starčevića 63, 35000 Slavonski Brod, tel: 035/448-533
• Ženska udruga « Izvor »,V. Mačeka 20, 31207 Tenja, tel: 031/290-433
• Legalis, Plitvička 4, 10000 Zagreb, tel: 01/6170-379
• Srpski demokratski forum, Gundulićeva 55, 10000 Zagreb, tel: 01/492-1862
• Sudačka mreža, Radnička cesta 39, 10000 Zagreb, tel: 01/3750-919
• Projekt građanskih prava Sisak, Rimska 6, 44000 Sisak, tel: 044/571-752
• Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba, Slovenska 21, 10000 Zagreb, tel: 01/370-2348
• Udruga Pravde za pružanje pravne pomoći, Tarašćišće 18, 48000 Koprivnica, tel: 048/658-185, 048/623-048, 091/502 62 24
• Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar, Fra Antuna Tomaševića 32, 32000   Vukovar, tel: 032/413-319
• Udruga za besplatnu pravnu pomoć, Visoka 10, 10000 Zagreb, tel: 099/797 47 35
• Udruga za pružanje besplatne pravne pomoći « Zakonitost prava », Gornjodravska 89/a, 31000 Osijek, tel: 031/283-155
• Odbor za ljudska prava Karlovac, Vranyczanyeva 6, 47000 Karlovac, tel: 047/600-634
• Udruga za pružanje pravne pomoći Romima i ostalim građanima Grada Bjelovara, županije Bjelovarsko-bilogorske i RH, M. Šufflaya 6, 43000 Bjelovar, tel:043/212-035
• Zajedničko vijeće općina Vukovar, Eugena Kvaternika 1, 32000 Vukovar, tel: 032/422-750
• Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Domobranska 4, 10000 Zagreb, tel: 01/3907-301
• «Glas čovječnosti», Udruga za potporu osoba s invalidnošću i hendikepom Osječko-baranjske županije, N.Š. Zrinskog 41, 31000 Osijek, tel: 031/573-013
• Udruga žena Romkinja Hrvatske « Bolja budućnost », Av. M. Držića 4, 10000 Zagreb, tel: 01/6110-311
• Hrvatska udruga za mirenje, Teslina 1, 10000 Zagreb, tel: 01/481 12 83
• Centar za participaciju žena u društvenom životu, Pul Vele Crikve 1, 51000 Rijeka, tel: 051/315 020
• Centar za građanske inicijative Poreč, Partizanska 2d, 52440 Poreč, tel:052/452-746
• Dalmatinski odbor solidarnosti, Šetalište Bačvice 10, 21000 Split, tel: 021/488-944, 021/488-951
• Hrvatski helsinški odbor, Miramarska 11b, 10000 Zagreb, tel: 01/4613 630
• Udruga za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, Slovenska 23, 10000 Zagreb, tel: 01/3704827
• Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Republike Hrvatske, Galovićeva 12, 10 000 Zagreb, tel: 01/2331 383
• Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Domovinskog rata 8, 21000 Split, tel: 021/393500
• Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, 10 000 Zagreb, tel:1/4564309
•  Udruga žena Vukovar, B. Bušića 74, 32 101 Vukovar, tel: 032/421 191
• Srpsko Narodno Vijeće, Ilica 16, 10000 Zagreb
• Hrvatski pravni centar, Hebrangova 12, 10000 Zagreb, tel: 01/4854-934
• Udruga Hoću kući, Poljička 11, 22300 Knin,  tel: 022/661-859
• Agencija za pružanje pravne pomoći “Srijem”, Ljudevita Gaja 21, 32237 Lovas, tel: 098/945-1710

Nisam kontaktirao cijelu listu ali nadam se da ćete za svoje pravne poteškoće i probleme pronaći odgovarajuću adresu bez uzimanja privatnog odvijetnika i dodatnih troškova za svoja socijalna i zakonska prava.

Ovim putem se zahvaljujem gsp. Nedjeljku Markoviću i udruzi PRAGMA na odgovoru na moj upit sa nadom da će se osnovati nekakva udruga ili servis za pravna pitanja stanodavaca i podstanara što je moja velika želja!

Sam sam pokrenuo odgovore na pravna pitanja podstanara i stanodavaca zbog neorganiziranosti tržista i velikih upita!

Najveća prepreka u tom mi je adekvatan odvjetnik za kojeg treba izdvojiti značajna financiska sretstva!

Do tada se snalazim kako znam i umijem preko prijatelja kolega i vlastitog istraživanja!

Ovim putem pozivam pravnike i odvjetnike da nam svojim neobaveznim savjetom pomognu pri riješavanju ovakvih pitanja i problema!

Svi vaši upiti i pitanja su dobrodošli i nadam se da ćemo pronaći odgovor u kratkom vremenskom razdoblju koji će biti najbolji za vas!

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• isplata socijalne pomoci za sijecanj 2012
• prava podstanara u stanovima
• agencija pravne pomoći srijem lovas
• telefon za informacije o pravima podstanara
• podstanari prava
• povrat poreza 2012 studenti
• agencija pravne pomoći srijem
• pravna pitanja
• socijalna pomoc isplata za sijecanj 2012
• m šufflaya 6 43000 bjelovar tel:043/212-035

Plaćala sam stan u potkrovlju cijelo ljeto da bi došla u 9. mjesecu kad je zahladnilo i skužila da nema nikakvu izolaciju, bilo mi je 13°u sobi. Tada sam pogledala u ugradbeni ormar čija su vrata jako lukavo bila zabita čavlima i uvidjela da je između mene i crijepa na krovu samo drvena daska. I smrdilo je nešto iz kupaone, nepodnošljivo.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• osobni odbitak za podstanare 2012
• stanovi u potkrovlju komentari

Gradi se jednostavno: na pripremljenu podlogu montiraju se gotovi zidovi te pripremljeni stropni i krovni elementi. Svi elementi izrađuju se u tvornici, što znači da izgradnja kuće ne ovisi o vremenskim uvjetima.

Samo u Zagrebu primjerice ima gotovo 40.000 stanova koji se iznajmljuju, a prošle je godine bilo samo 7.000 legalnih iznajmljivača. Katja je četiri godine podstanarka u Zagrebu, Dunja gotovo 10. Zaokruživanje oglasa, njima je gotovo postao hobi. Iskustvo je učinilo svoje! Već pri samom pogledu na tekst znaju prepoznati što mogu očekivati! Kad su tek došle u Zagreb, podstanarstvo se činilo kao uzbudljiva pustolovina. Danas im je, svako seljenje, samo dodatna gnjavaža. Osobito jer znaju što sve mogu očekivati. ‘Bilo je takvih situacija da sam naišla na takve stanove i ono što me je iznenadilo da su ljudi tražili goleme svote za nekakvu rupetinu’, kaže Katja. ‘Ušle smo u jedan stan gdje je bio samo krevet, ormar, frižider i perilica, a cijena je bila oko 250 eura. Imali smo jedan stan koji je bio super, ali smo imali žohare. Ubiješ ujutro par komada, pa onda piješ kavu. Ne znam, stan je stvarno bio dobar, mi smo ga držale urednim, ali žohari…uvijek su bili tu ..ne znam u čemu je bio problem, ali s vremenom smo se stvarno navikle’, kaže Dunja. Stanje na tržištu je prilično raznoliko tvrdi Domenico Deveschovi. Kaže, ima svega i svačega. Od luksuznih stanova čija cijena doseže i do 5 tisuća eura na mjesec, pa do onih koje možete dobiti za svega 100 eura. Takve tvrdi ne bi nikome preporučio, premda se i oni redovito oglašavaju! ‘Pa mi ne odbijamo ljude tj. njihove oglase sve dok su oni u zakonskim okvirima, ne vrijeđaju korisnike po nekoj osnovi. Tržište samo određuje je li ponuda dobra ili nije. Mi ćemo znači staviti oglas i one osobe koja nudi stari i derutni stan, a hoće li ga iznajmiti to ovisi o tržištu’, kaže Deveschovi, voditelj Centarnekretnina. U to smo se uvjerili i sami. Pregledavajući oglase na interentu, odlučili smo vidjeti što se to nudi od 100-350 eura na mjesec. Pronašli smo jedan u središtu Zagreba po cijeni od 250 eura na mjesec. Kažu da svaka roba nađe svog kupca. Nas nije oduševio. Otišli smo stoga dalje od središta, točnije u Novi Zagreb provjeriti što možemo ondje dobiti za istu cijenu. Da biti podstanar i nije mačji kašalj, uvjerili su se svi oni koji su barem jednom u životu tražili stan. Da o životu i kvaliteti podstanarskog života nitko ne vodi računa dovoljno govori podatak da broj podstanara i iznajmljivača, nitko ne zna. Postoje samo procjene! ‘Imamo u HR između 80 i 90 tisuća kućanstava koji su u statusu podstanarstva ne uzimajući u obzir studente i neke ljude koji imaju privremeni boravak’, kaže prof.dr. Gojko Bežovan, pravni stručnjak za stambena pitanja. Stručnjak za stambenu politiku tvrdi da samo u Zagrebu postoji između 35 i 38 tisuća stanova koji se iznajmljuju. No broj iznajmljivača koji uredno plaćaju porez državi i prijavljuje podstanare, porazan je! ‘Možemo reći da se radi o crnom tržištu koje se ne kontrolira niti u jednom segmentu jer je jedan vrlo mali broj građana koji daju svoje stanove u najam i prijavljuju to. Prema našim procjenama to je neki 12-14 posto u Zagrebu’, kaže prof. Bežovan. Prema izvješću porezne uprave – u Zagrebu je 2008. godine izdano manje od 7.000 poreznih rješenja za iznajmljivanje stanova. U Rijeci oko 1.700, Osijeku 1.251, dok u Splitu samo 1.001. Brojke dovoljno govore da nešto ozbiljno ne štima! Prijava podstanara hrvatskim iznajmljivačima, očito je nekako mrska. Pitanje poreza, je ono što mnoge priječi da rade legalno. Tko ga plaća, tko od prijave podstanarstva ima koristi. Zašto ista pravila koja ljeti vrijede u turizmu kada inspekcija revno prijavljuje nelegalne iznjamljivače ne vrijedi i ostatak godine u većim gradovima? Premda smo u Poreznoj upravi pokušali dobiti objašnjenje, nitko nije želio stati pred kameru. Štoviše, poslali su nas kod nezavisnih poreznih stručnjaka da nam oni objasne u čemu je stvar, i koliko zapravo stanodavca stoji prijavljivanje podstanara! ‘Ako uzmemo u obzir da netko plaća 1.000 kuna najam, onda će najmodavac u Zagrebu platiti oko 123,90 kuna poreza na tu svotu’, kaže Lucija Turković – Jarža. To tvrdi nije svota zbog koje vrijedi riskirati eventualne kazne, a korist je kaže- obostrana. Sve je legalno. Povratu poreza osim podstanara, mogu se nadati i stanodavci, osobito ako su umirovljenici s niskim mirovinama. Procedura je prilično jednostavna. 1. taj podstanar treba biti prijavljen tamo gdje živi 2. najmodavac bi trebao biti prijavljen u registru poreznih obveznika na dohodak! 3. poreznoj prijavi treba priložiti ugovor o najmu Neprijavljivanjem, podstanari poput Dunje i Katje, gube i po nekoliko tisuća kuna koje bi mogle dobiti od povrata poreza. To što bi država, umjesto kriznim porezom na plaće, mogla puniti proračun kontroliranjem tko i što iznajmljuje, nadležne očito nije briga. Štoviše, Bežovan tvrdi da nikada u svojoj karijeri nije čuo da je netko platio kaznu za ilegalno iznajmljivanje. Sve je to dio hrvatske podstanarske svakodnevice. No ove podstanarke kažu – što one tu mogu. O porezu, rijetko tko razmišlja. Sreća je i ako su gazde razumni i normalni ljudi. Pronaći stan koji ne izgleda kao rupa, da su cijena i lokacija po volji, svidjeti se gazdama, i još biti prijavljeni. Takvo što, kažu, postoji samo rijetkim slučajevima. Nije ni čudo, kada u našoj zemlji, stambena politika – barem kada je o podstanarstvu riječ – postoji samo na papiru. Većina podstanara složit će se da najčešće jednostavno nemaju izbora. Njima treba stan, a gazde su ti koji određuju pravila.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• mogu li prijaviti podstanarstvo u poreznoj prijavi
• kako prijaviti podstanara
• prijavljivanje podstanara
• prijava stanodavca poreznoj kazne
• podstanarstvo cijene zagreb
• podstanar prijava
• da li kao podstanar ste prijavljeni
• kome prijaviti podstanare
• kako prijaviti stanodavce koji ne prijavljuju
• kako prijaviti podstanara 2012

Kupuju i Slavonci Prema riječima vlasnika agencija, na vrhu su ljestvice najtraženijih stanova jednosobni i garsonijere, a najčešći su kupci, doznajemo, Splićani, koje slijede Zadrani, Dubrovčani, Šibenčani te oni iz Požege i Slavonskog Broda. Potražnja za studentskim stanovima porasla mi je za čak 30 posto. Cijelo ljeto ne mislim zbog toga ići na godišnji odmor jer je sada najbolje vrijeme za zaradu. Stanove najčešće kupuju roditelji čija su se djeca upisala na Filozofski, Pravni i Ekonomski, pa stanove traže u blizini fakultetskih zgrada ističe Josip Puljek, vlasnik agencije Tomislav. Kredit je najčešći način plaćanja studentskih stanova, no ima i onih koji svojih 40-ak kvadrata plate u gotovini. Najčešće se traže stanovi od oko 40 četvornih metara čije se cijene kreću od 1600 do 1900 eura po kvadratu. No za Vrbik, koji je i najtraženiji, treba izdvojiti i više od 2000 eura po kvadratu kaže Miroslav Brzović, direktor agencije Optimum nekretnine, koji je u posljednja tri mjeseca prodao sedam studentskih stanova. Prema riječima agenata za nekretnine, stanovi se sve više prodaju jer se mjesečna najamnina gotovo izjednačila s ratom kredita. Preskupa najamnina Za najam garsonijere u centru grada potrebno je tako izdvojiti čak 250-300 eura, koliko i za jednosobni stan, a za dvosobni od 300 do čak 400 eura na mjesec. Nažalost, nemam novca za kupnju stana pa ću dati molbu za dom. Ali istina je da mnogo Splićana kupuje stanove. Prijateljica koja će studirati na Filozofskom baš je nedavno kupila novi stan na Vrbiku kreditom, a jedan prijatelj, inače lovaš koji je upisao medicinu, kupio je novi stan na Šalati, i to gotovinom priča brucošica Filozofskog fakulteta Ivana iz Splita.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• subvencije za stanove 2012 ožujak

neslužbene procjene, koje govore o najmanje 10 tisuća podstanara na splitskom području, daju nam sasvim drugu sliku, posebice kada se zna da je brojka kudikamo veća. Uzimajući u obzir da mjesečno podstanarstvo zapada 2000 kuna, dolazimo do iznosa od 20 milijuna kuna mjesečno koje podstanari ostavljaju u blagajni ilegalnih iznajmljivača. Bilo kako bilo, oko 200 stanova koji se godišnje izgrade daleko je ispod realne potrebe podstanara, koji čekaju da se Grad odluči za kontinuiranu politiku stanogradnje. Šeststo stanova godišnje Poduzetnik Ivo Ora, vlasnik građevinske tvrtke “Ora-mont”, drži da se problem podstanara može jednostavno riješiti. — Kada bi se u idućih pet godina izgradilo između 500 i 600 stanova godišnje, to bi donekle riješilo nestašicu stambenog prostora. Naravno, svote bi morale biti prihvatljive, na način da cijena kvadrata stana u centru grada ne prelazi 2500 eura, a na rubnim dijelovima grada od 1600 do 2000 eura — kaže Ivo Ora. Nije problem izgraditi stanove, nego su njihove previsoke cijene problem, ističe Zvonko Kotarac, direktor “Dal-koninga”. — U ovakvim uvjetima i cijenama malo tko sebi može priuštiti stan. Ako pogledamo rast cijena stanova koje premašuju 3000 eura po kvadratu, situacija je jasna — naglašava Kotarac, navodeći kako bi cijena od 1500 eura po kvadratu mogla biti idealna za nove kupce. Program POS-a, za koji se očekivalo da će dovesti do usporavanja rasta cijena na splitskom tržištu, izazvao je preprodaju stanova. — Ovakav POS mi je nerazumljiv. Pojedinici za male novce dobiju stan, jer su kao socijalna kategorija, pa ga zatim preprodaju za tri puta veću cijenu, što je nedopustivo. Konačno moramo razlučiti što su socijalni, a što su stanovi za tržište — kaže Kotarac.

Podaci Porezne uprave kazuju, dakle, da su u 2009. godini u sjedištima četiriju dalmatinskih županija evidentirana ukupno 3182 iznajmljivača (Split 1165, Dubrovnik 1071, Zadar 769 i Šibenik 177), što ni izdaleka ne odgovara stvarnom stanju ni u jednom od navedenih gradova. To prije što se uredno prijavljuju mahom iznajmljivači koji stambene prostore nude tvrtkama za privremene potrebe njihovih zaposlenika, kod kojih iznajmljivanje na crno ne prolazi. Neslužbene procjene kazuju da se prijavljuje samo deset posto iznajmljivača. Gazdin porez Prijave se, međutim, redovito izbjegavaju kod iznajmljivanja stanova obiteljima ili pojedincima na duži rok, e da “višak” stambenog prostora ne bi bio službeno evidentiran, a time i dodatni prihod koji povećava ukupna primanja, što mnogim najmoprimcima ne odgovara. Naravno, želi se izbjeći i plaćanje poreza, iako porez u pravilu plaća podstanar kroz iznos najamnine. Budući da podstanarima nije u interesu plaćati gazdin porez, a jest im u interesu pronaći makar i privremeni krov nad glavom, na prijavljivanju i ne inzistiraju. Podstanarski status dokazuju ovjeravanjem izjave kod javnog bilježnika, što državne i gradske institucije prihvaćaju. Tako se začarani krug, u kojemu su gubitnici podstanari i država – zatvara. Gubitnički status što se ogleda u izloženosti volji gazde ne samo u dijelu prijavljivanja, nego i u određivanju visine najamnine i davanju otkaza kad god mu se prohtije, za podstanare u Hrvatskoj potrajat će sve dok država ne odluči uvesti reda u ovaj segment poslovanja nekretninama. Do tada će istu podstanarsku sudbinu dijeliti i veći broj studenata na studiju izvan mjesta prebivališta, a podaci o njihovu smještaju mogu poslužiti za usporedbu broja legalno i na crno iznajmljenih stanova. U Šibeniku 1700 podstanara Na Splitskom sveučilištu ovoga je trenutka upisano 24.000 redovnih studenata, s tim da samo četvrtina (6082) ima prebivalište u Splitu. Ako se pretpostavi da ih još toliko dolazi sa širega splitskog područja, proizlazi da stan u Splitu treba oko 12.000 studenata. Poznato je da samo mali broj uspije dobiti smještaj u domu, ove akademske godine njih 790, a teško je povjerovati da se svi ostali usele kod rodbine ili da imaju vlastiti stan. Budući da ove godine subvenciju za najamninu dobiva 880 studenata, službeno ih je toliko u podstanarstvu, neslužbeno barem deset puta više. Slična situacija je i u Šibeniku, u kojemu je, što nije tajna, iznajmljivanje stanova jedan od unosnijih poslova. Broj legalnih stanodavaca ne pokriva ni broj studenata (200) Veleučilišta koji stalni boravak imaju izvan Šibenika, ali ako se prihvati uobičajeni omjer da samo deset posto podstanara stanuje “legalno”, proizlazi da ih u Šibeniku ima više od 1700. Procjene kazuju i da se u Zadru na crno iznajmljuje oko tisuću stanova, najviše studentima kojih je oko 5500, te poslovnim ljudima i njihovim obiteljima koji su se zadnjih godina doselili u Zadar zbog posla. Barem dvostruko veći, u odnosu na prijavljene, jest i broj iznajmljivača u Dubrovniku.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• povrat poreza 2012 pava
• osobni odbitak za podstanare
• iznajmljivanje stanova u šibeniku za studente
• nema se

Biste li htjeli živjeti u neboderu na njujorškom Manhattanu koji cijelo vrijeme mijenja oblike?U stanu koji se rotira za 360 stupnjeva? Iako će biti teško isfinancirati takav projekt, arhitekt David Fisher već traži lokaciju na kojoj će takav neboder jednog dana biti izgrađen.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• neboderi u hrvatskoj visoki 400 metara

Istraživanje: Zbog malih primanja teško do stana

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• krediti popic radmila
• novi osobni odbitak 2012

I podstanari su ljudi, zar ne?

Bez ikakvih prava i određenih standarda iznajmljivanja, podstanari su u potrazi za svojim kutkom mira prepušteni vlastitoj snalažljivosti i pregovaračkim vještinama.

Scenarij na koji ne moraju nužno pristati, no koji je ipak najčešći, jest prihvaćanje suludih uvjeta stanodavaca koji se prema svojoj sekundarnoj nekretnini odnose kao prema savršenoj kravi muzari koja, bez ikakvih ulaganja, otplaćuje kredite, kupuje špeceraj i školuje djecu u inozemstvu

Cijene podstanarskih stanova nikada nisu bile više. Za 250 eura mjesečno, koliko se prije samo nekoliko godina plaćao manji dvosoban stan, danas je moguće iznajmiti tek garsonijericu u kojoj se suđe pere u kupaonici, a pogled s kreveta tj. klik – klak kauča  pada na staru pećnicu u istoj prostoriji. To se nažalost ne može promijeniti, no ono što je moguće jest ispregovarati najbolje uvjete za ono što je ionako preplaćeno. Jer i podstanari su ljudi, zar ne?

Ukoliko vas u skoroj budućnosti očekuje prva nemilosrdna borba s Plavim oglasnikom u ruci, toplo preporučamo da pročitate niže navedene savjete kako bi podstanarsko razdoblje prošlo što bezbolnije.

Za početak, najvažnije je zauzeti odlučan stav prilikom prvog razgovora sa stanodavcem i obilaska stana. Da, on vam čini “uslugu“ time što vam je ustupio svoj krov nad glavom, no vi njemu činite jednako veliku povratnu time što mu za isti taj krov plaćate. Ne zaboravite da je odnos u tom trenutku potpuno ravnopravan, i da možete inzistirati na ličenju stana prije useljenja ukoliko je to zaista potrebno ili ne pristati na pravilo o nepušenju ako ste okorijeli pušač, bez obzira na to koliko vam se stan sviđa. Prešućivanje nekih životnih navika može samo dovesti do sukoba u budućnosti.

Prilikom traženja stana svakako ponesite polog. Iznajmljivače posjeti i po nekoliko potencijalnih stanoprimaca dnevno, te biste bez željenog stana mogli ostati u vrlo kratkom roku ukoliko se kandidat nakon vas pojavi s pripremljenih par-sto-eura u džepu.

Nemojte nikada direktno otkrivati čime se bavite, tj. koliki su vam mjesečni prihodi – ako potencijali gazda čuje, primjerice, da radite za neku poznatu inozemnu tvrtku, mogao bi se “predomisliti” u vezi iznosa stanarine i istu povećati – samo za vas.

Detaljno pregledajte stan. Škripi li madrac? Kauč je udoban? Pipe rade normalno? Smrdi li iz odvoda? Ima li posuđa i posteljine? TV je od vlasnika ili trenutnog podstanara? Što je s telefonskim priključkom i internetom? Koliko točno iznose mjesečne režije? Koji je način grijanja? Prije pregleda stana napravite popis svih detalja koji vas zanimaju ili bi vam mogli stvarati problem, te ga prođite na dogovoru. Ukoliko pronađete neke nedostatke, inzistirajte na njihovom uklanjanju ili pokušajte dogovoriti nešto nižu cijenu stanarine.

Što se stanodavaca tiče, svi veterani podstanarstva slažu se u jednome – stan u zgradi puno je bolje rješenje od onog u privatnoj kući. Nenajavljeni posjeti, prislina druženja i provjere „je li sve u redu“ puno su rijeđe. Dogovorite sa stanodavcem dolazak u stan jednom mjesečno, na predaju stanarine i odrezaka računa. Nenajavljeni dolasci  i samopozivanje ne moraju se tolerirati.

Izbjegavajte useljenje u stanove koji se iznajmljuju jer vlasnik odlazi na put ili školovanje u inozemstvo. Prije ili kasnije doći će obaviti nužne poslove, posjetiti rodbinu, proslaviti Božić i naravo da će htjeti negdje prespavati. U najboljem slučaju, u tom ćete razdoblju biti zamoljeni da prespavate na kauču i budete manji od makova zrna. U najgorem bit ćete prognani iz stana na 15-ak dana.

Još jedna loša navika stanodavaca je korištenje stana kao odlagališta stvari koje im više nisu potrebe. Ako gazdina supruga ima običaj čuvati zimnicu u vašoj ostavi, zamolite je da je iznese iz stana, zajedno sa starim kaputima, keramičkim figuricama i obiteljskim fotografijama koje će vam nepotrebno zauzimati prostor i sprječavati vas da se osjećate kao kod kuće.

Raspitajte se o susjedima i toleranciji na buku u zgradi. Naravno da svakodnevni tulumi neće biti uvažavani gotovo nigdje, no nekoliko proslava ili kasnovečernje pranje suđa mogu proći bez pozivanja policije i prijetnji o užurbanom iseljavanju. Sa susjedima budite ljubazni, no ukoliko nisu upoznati s vašim podstanarskim statusom najbolje da za njega ni ne znaju. Ako žive u uvjerenju da ste kupili stan u koji ste došli, najbolje da tako i ostane.

Ukoliko posjedujete automobil, provjerite mogućnost parkiranja ispred zgrade. Ako se zgrada nalazi u zoni plaćanja parkinga, biti će potrebno izraditi mjesečnu kartu, što opet znači prijavu boravka. Isto vrijedi i kod zapošljavanja tj. kada vam tvrtka u kojoj ste pronašli posao nije spremna plaćati putne troškove prema mjestu prebivališta. Stanodavci se najčešće zgražaju nad činjenicom prijave ičega, no radi vlastite egzistencije i problema koje biste mogli imati svakako inzistirajte na prijavi boravka kao stanar.

Kodeks ponašanja u slučaju Podstanarstvo nažalost ne postoji. Radi se isključivo o dogovoru dviju strana, i zato je važno unaprijed ugovoriti svaki detalj te se izboriti za vlastita prava. “Ne bu mene niko je*!”, kaže stara nam i draga zagorska poslovica, svakako primjenjiva u slučaju ionako preskupog podstanarskog života.

Cijene najma su precijenjene s obzirom na veličine, kvalitete gradnje, uređenja interijera i lokacije stanova. Zbog ve­like potražnje stanova manje kvadrature – često namijen­jene studentima, raste njihova cijena i izjednačava se s ci­jenom najma dvosobnih stanova s garsonijerama. Najveći problem neujednačenosti kvalitete i cijene stanova je u Za­grebu jer ga mnogi, posebno mladi, odabiru za školovanje i pronalazak zaposlenja. Tako cijena najma mnogih stanova ovisi isključivo o ponudi i potražnji na slobodnom tržištu, ispuštajući pritom iz vida njihovu stvarnu cijenu, kao i finan­cijske mogućnosti populacije koja ih želi unajmiti.

Koji su najčešći problemi s kojima se najmoprimci, ali i najmodavci, susreću? U kojim gradovima su ti problemi najočitiji – samo velikim gradovima ili i manji imaju istih problema?

Jedan od najvećih problema s kojima se najmoprimci susreću je neprijavljivanje iznajmljivanja stanova. Kazne za nepri­javljivanje podstanara su od 500 do 50.000 kuna, a podaci Ministarstva financija govore da se kontrola prijavljivanja podstanara provodi na temelju evidencije nadležne porezne uprave te prijava građana ili nekih drugih javnih institucija – npr. centara za socijalnu skrb. Što se pak podstanara tiče, njima se, napominju u Ministarstvu, osobni odbitak uvećava za iznos plaćene slobodno ugovorene najamnine, a najviše do 12.000 kuna godišnje. U ostvarivanju porezne olakšice, podstanari moraju godišnjoj poreznoj prijavi priložiti ugov­or o najmu ovjeren kod javnog bilježnika i dokaz o plaćenoj najamnini. Porezni obveznik koji iznajmljuje stan dužan je to prijaviti nadležnoj poreznoj upravi, i to u roku osam dana od dana početka iznajm­ljivanja, odnosno početka ostvarivanja primitka.

Uzmimo za primjer da su najmoprimac i najmodavac ovjerili ugovor o najmu stana za 1000,00 kuna te je najmodavac prijavio poreznoj upravi u zakonskom roku taj najam. Iznos najma umanjujemo za 30% porezno priznatih izdataka odnosno za 300,00 kn te tako dolazimo do porezne osnovice koja iznosi 700,00 kn. Na poreznu osnovicu (700,00 kn) plaćamo 15% poreza – 105,00 kn te prirez na iznos poreza. Za najmodavce s prebivalištem u Zagrebu prirez od 18% na porez od 105,00 kn iznosi 18,90 kn. Najmodavac na 1000,00 kuna najma stana mora platiti 123,90 kn poreza i prireza mjesečno.

No, s obzirom da bi prijava povećala i najamninu, i sami najmoprimci toleriraju nesklapanje ugovora o najmu i neprijavljivanje, posebno ako im one ne uvjetuje pri­manja iz sustava socijalne skrbi.

Problemi najmoprimaca proizlaze i iz loše kvalitete skupih stanova, problema oko plaćanja pričuve, koju bi trebao plaćati vlasnik, kao i ne vraćanja pologa najmoprim­cu, što opet proizlazi iz nesklapanja ugovora o najmu stana što dokazivost davanja pologa znatno otežava. Uočena je i potreba za pravnom pomoći najmoprimcima, posebno kod specifičnih situacija koje nastaju zbog nereguliranja statusa najmopri­maca.

Prema istraživanju Centra Nekretnina na uzorku od 500 ispitanika, od problema s nekretninom najviše je najmoprimaca (58%) navelo dotrajali namještaj, tj. nedostatak istog. Lošu toplinsku izolaciju navelo je 54%, a loše zidove i podove 44% ispitanika. Gotovo polovica najmodavaca (44%) ima posebne kriterije za odabir najmoprimaca – najviše je najmodavaca koji traže studente (njih 30%) i mlade obitelji (27%). 18% ih je tražilo najmoprimce bez kućnih ljubimaca te isto toliko (18%) nepušače.

PRAGMA je uočila problem diskriminacije obitelji s djecom (novorođenčadi), stari­jih podstanara, samohranih roditelja te osoba koje primaju državne potpore (soci­jalnu pomoć, rodiljne naknade i sl.) pri pronalaženju adekvatnog stana.

Koliki je broj registriranih podstanara, i koliki je otprilike njihov broj u stvarnosti (u gradovima kao što su Zagreb, Split, Osijek, Rijeka ili ako imate neki općeniti podatak za područje RH).

U Hrvatskoj nema institucije koja raspolaže podacima o broju podstanara, dok je evidencija o broju obveznika poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova samo djelomična jer Porezna uprava na popisu ima samo one koji se sami prijave. Podaci Porezne uprave govore da su u 2009. godini u sjedištima četiriju dalmatin­skih županija evidentirana ukupno 3182 iznajmljivača (Split 1165, Dubrovnik 1071, Zadar 769 i Šibenik 177), što ni izdaleka ne odgovara stvarnom stanju ni u jednom od navedenih gradova. Prema podacima Ministarstva financija tijekom 2007. godine u cijeloj je Hrvatskoj sklopljeno 25.000 ugovora o najmu. Sredinom 2008. godine taj je broj premašio 27.000, no procjene govore da „tamna brojka“ iznosi oko 120.000 podstanarskih kućanstva. Procjenjuje se da u Zagrebu oko 30.000 podstanara, a tek je 3741 prijavljeni iznajmljivač. U drugom po veličani hrvatskom gradu – Splitu, u kojem ima više od 20.000 podstanara, tek je 525 legalnih iznajmljivača stanova. U Ri­jeci ih je 965, a u Osijeku 792. Profesor Studijskog centra socijalnog rada i stručnjak za stambenu politiku prof.dr.sc. Gojko Bežovan kaže da je primjetan lagani rast broja prijavljenih iznajmljivača stanova. „No ako uzmemo primjerice Zagreb, u kojem je oko 30.000 podstanara, znači da ih je prijavljeno tek 10 posto, dok je u drugim tran­zicijskim zemljama riječ o 50 do 60 posto prijavljenih“ istaknuo je prof. Bežovan za Vjesnik, upozoravajući pritom da su znatan dio prijavljenih sigurno strane tvrtke i stranci zaposleni u Hrvatskoj.

Koji su prvi koraci koji su trebaju poduzeti kako bi se problemi riješili? Što Vlada RH treba poduzeti? I koji su vaši prijedlozi?

Reguliranje evidencije broja prijavljenih najmoprimaca prvi je korak ka rješenju problema najma stana u Hrvatskoj. Također, kako mnogi najmoprimci nisu upoznati s dobitima koje proizlaze iz legalnog statusa najmoprimca, kao što su povrat pore­za ili ostvarenje porezne olakšice, važno je raditi na podizanju svijesti o problemu stanovanja te upoznavanju najmodavaca i najmoprimaca sa zakonskom regulativom tog područja. S obzirom da većina stanovništva Hrvatske podstanarstvo smatra privremenim rješenjem – dok ne kupe svoju nekretninu – ne obraća se velika pozor­nost na probleme s kojima se susreću. U razvijenim zemljama Europe mnogi provedu cijeli životni vijek u unajmljenim stanovima, a tek manji dio stanovništva živi u vlas­titim kućama te je s toga bitno zakonski regulirati status najmoprimca kako bi ost­varili pravo na povlastice koje im država nudi. To ukazuje na specifičnost stambene situacije u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama regije. Za početak, pravo na stan treba postati Ustavom zajamčeno pravo. PRAGMA je Vladi RH uputila prijedlog ustavnih promjena u kojima se jamči pravo na priuštiv, dostupan i kvalitetan stan. PRAGMA naglašava da „država potiče suradnju javnog, neprofitnog i privatnog sektora u proved­bi prava na priuštiv, dostupan i kvalitetan stan“ te da „država posebnu pažnju pridaje socijalno ugroženim osobama u ostvarivanju prava na primjeren stan“. Donošenjem Zakona o poticanju prodaje stanova (objavljen 31. ožujka 2010., NN 38/2010) kako bi se ostvarila svrha – poticanje prodaje stanova radi prevladavanja nepovoljnog stanja u stanogradnji do 31. prosinca 2011., sigurno će se potaknuti prodaja manjih stanova na manje atraktivnim lokacijama (prigradskim, manje urbanim, sa slabijom soci­jalnom i komunalnom infrastrukturom). Sam Zakon uređuje odobravanje zajmova te sklapanje i praćenje provedbe ugovora o zajmu koji se iz državnih sredstava odo­brava prilikom kupnje stana. Vlada je time dala poticaj građevinarstvu, ali tek sa smanjenjem bankarskih kamata, smanjenjem cijena nekretnina i povećanjem općeg optimizma (sigurnost radnog mjesta, zasnivanje braka i obitelji) građani će početi koristiti sve državne poticaje. Do sada nije bila provođena niti jedna sustavna edu­kacija o pravnoj pomoći i socijalnoj podršci stanoprimcima, kao i medijska promo­cija kvalitetnog stanovanja iz perspektive podstanara. Potrebno je sustavno educirati i najmodavce o izgradnji i održavanju kvalitetnog odnosa najmodavac-najmoprimac kao i jačati svijest najmodavaca o sigurnosti života stanoprimaca (npr. sprječavanje nastanka poplava, požara, curenja plina i drugih opasnih događaja koje ugrožavaju sve stanare jedne zgrade). Država mora povećati nagrade – porezne olakšice i subven­cije, ali i kaznene odredbe kako bi neprijavljivanje postalo neatraktivno i financijski neopravdano. PRAGMINA je želja – u sljedećem trogodišnjem razdoblju – usustaviti sve prijedloge: od gradova, općina, županija, ministarstava, sindikata, udruga, zakla­da pa sve do poslovnih subjekata: banaka, osiguravajućih kuća i građevinskih tvrtki. Svi su odgovorni stvarati kvalitetno i ugodno okruženje za življenje te svatko može učiniti da stanovanje bude dostojanstveno i primjereno.

Podstanar nema zaključen ugovor o najmu stana a plaćen je polog koji nije vraćen.

Taj se polog može pretvoriti u najamninu, a ako to nije moguće može se prijaviti najmodavca koji ima neprijavljenog podstanara. Poslužili bi i dokazi o plaćanju na­jamnine, ukoliko ih ima. Također, prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 2005.), dužnik može uzeti natrag položenu stvar, ali je o tome dužan obavijes­titi vjerovnika, dok pravo dužnika da uzme položenu stvar prestaje kada je se odre­kne pisanim putem pred sudom ili pred za to ovlaštenom osobom, a vjerovnik izjavi da prima položenu stvar i kad bude utvrđeno pravomoćnom odlukom da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja.

Obitelj s dvoje djece živi kao podstanar s ugovorenim najmom na rok od jedne godine u Zagrebu. Vlasnik stana živi u Splitu a sve vezano za najam stana obavlja ovlaštena osoba. Do sada sa plaćanjem stana nisu kasnili ni dana od ugovorena datuma, ali su sa režijama u zaostatku dva mjeseca, jer su ih u šest mjeseci platili u tri navrata. Za­nima ih: imaju dva ključa od vrata, a ovlaštena osoba ima još tri. Smiju li promijeniti bravu na vratima? Treba li ovlaštena osoba ispostaviti kakav račun za plaćanje stana? Osoba ovlaštena za najam ih stalno uznemirava, zove na telefon, trebaju li o tome obavijestiti vlasnika stana? Plaćaju pričuvu stana i komunalno za izgradnju grada u iznosu od 270,00kn. Jesu li obavezni plaćati?

Prema Zakonu o najmu stanova (NN br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06) najmoprimac ne smije vršiti preinake u stanu i zajedničkim prostorijama i uređajima u zgradi bez prethodne pisane suglasnosti najmodavca te je dužan obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac. Dakle, sukladno Zakonu o najmu stanova, bez suglasnosti najmodav­ca, bravu na vratima najmoprimac ne može promijeniti, iako ovlaštena osoba ima tri ključa stana koji unajmljujete. Najmodavac, odnosno osoba koju je najmodavac opunomoćio, dužna je izdati račun za plaćanje ugovorom o najmu stana utvrđene najmnine – samo ukoliko je najmoprimac ovlašten izdavati račun, odnosno ako je registrirana djelatnost najmodavca iznajmljivanje stanova.

Osoba koja je navedena u ugovoru o najmu stana kao najmodavac nositelj je prava i obveza koje iz ugovora o najmu stana i Zakona o najmu stanova proizlaze. Suk­ladno tome, ukoliko uočavate bilo kakve nepodudarnosti s ugovorom o najmu sta­na, možete kontaktirati vlasnika ukoliko je on naveden u ugovoru kao najmodavac. Pričuvu je obvezan plaćati vlasnik stana, dok komunalno plaća najmoprimac.

Obitelj s djetetom mora iseliti iz stana, ali su zamolili vlasnika stana da ih ostavi do kraja školske godine, kako bi dijete završilo školu na jednom mjestu. Suprug je hrvatski branitelj, invalid, ali bez statusa RVI. Prima mirovinu od 3000 kn. Supruga ne radi jer je u mirovini zbog zdravstvenih problema. Grad im je jednom platio stan, a nešto su dobivali i od centra za socijalnu skrb. Sada više nemaju pravo na pomoć jer imaju pri­hode. S obzirom da su živjeli u jako lošim uvjetima dijete je dobilo i bronhitis.

Kontaktirano je s nadležnim centrom za socijalnu skrb i općim upravnim odjelom grada. U centru za socijalnu skrb objašnjavaju da je stanovanje u nadležnosti grada. Upozorili smo da je ugroženo maloljetno dijete te dobili odgovor da im se gospođa slobodno obrati jer postupaju u interesu korisnika i štite identitet.

U općem upravnom odjelu grada saznali smo da socijalnih stanova nemaju i istak­nuto je prebacivanje odgovornosti između centra za socijalnu skrb i grada. Također, rečeno je da se supruga javi opet gradu.

Obitelj smo uputili na usluge obiteljskog centra i centra za djecu, mlade i obitelj, kako bi potražila psihološku pomoć za dijete i supružnike.

Nazvan je županijski Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb gdje smo saznali da postoji mogućnost dobivanja jednokratne novčane pomoći pri čemu tražitelj sas­tavlja zamolbu i prilaže potrebnu dokumentaciju, ukoliko ju ima, ovisno o razlogu traženja pomoći, npr. liječničku dokumentaciju. Po zaprimanju zamolbe Ured kon­taktira nadležni centar za socijalnu skrb, te na temelju mišljenja centra izdaje rješenje.

Gospodin iz Zagreba nazvao je kako bi ispričao da je nakon 5 mjeseci neplaćanja stana bio izbačen. Prijavio je to policiji, koja nije ništa poduzela. Imao je dug i kasnila mu je plaća, pa zato nije platio stanarinu. Gospodin je tražio sastanak s najmodavcem i nakon tog sastanka najmodavac je promijenio bravu pri čemu se njegove osobne stvari ostale unutra. Prijavio je policiji, koja nije djelovala. Još nije sredio stambeno pitanje. Obratio se centru za socijalnu skrb koji mu je rekao da treba donijeti 10-ak potvrda, i to ga je prepalo. pa nije učinio ništa. Nada se da će pronaći posao. Neza­poslen je i dalje.

Savjetovali smo da pokuša prikupiti dokumentaciju koju je nadležni centar za soci­jalnu skrb od njega zatražio i objasnili da je ta dokumentacija temelj ostvarenja bilo kojeg prava, te da se vezano uz stan obrati gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te uredu za socijalnu zaštitu. Također, korisnik je upućen i u zavod za zapošljavanje kao i druge udruge koje nude besplatne treninge i edukacije za stjecanje zaposlenja.

Gospođa koja živi u unajmljenom stanu, ističe da je iz skupine, kako sama kaže, „podstanara s nikakvim izgledima za rješenje svog stambenog pitanja“, odnosno s nemogućnošću dizanja kredita ili posudbe novca za kupovinu vlastita stana.

U ovakvom slučaju, može se obratiti centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta te provjeriti ostvaruje li osoba ili netko od članova obitelji pravo na stalnu ili jed­nokratnu novčanu pomoć, ili neki drugu pomoć koja je potrebna, a u centru za soci­jalnu skrb ju je moguće ostvariti.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, postoji mogućnost dobivanja pomoći za podmi­renje troškova stanovanja ukoliko osoba za to ostvaruje uvjete. Potrebno je obratiti se centru za socijalnu skrb i gradskom uredu/odjelu koji se bavi stanovanjem u po­glavarstvu grada ili općine.

Obitelj s djetetom od 5 mjeseci živi u iznajmljenom stanu tri godine. Sklopili su ugovor o najmu stana, ali nije ovjeren kod javnog bilježnika. U ugovoru piše da je otkazni rok za izlazak iz stana 3 mjeseca (dakle, isto kao u Zakonu o najmu stanova), ali stanodavac zahtijeva da se isele u roku od 15 dana. To im je nezgodno jer imaju malo dijete. Vrijedi li ugovor o najmu stana, iako nije ovjeren kod javnog bilježnika?

Zakon o najmu stana (NN 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 1996.) ne propisuje ovjeru ugovora o najmu stana kao uvjet njegove valjanosti, pa stoga između stanodavca i stanara vrijedi otkazni rok ugovoren ugovorom, tj., u ovom slučaju, tri mjeseca.

Imam stariju osobu o kojoj se ne mogu brinuti. Gdje je i kako mogu smjestiti? Po kojim uvjetima i za koliko novca?

Odgovor je preuzet s mrežnih stranica www.mojauprava.hr. Smještaj u domove za starije i nemoćne osobe: U dom umirovljenika možete biti smješteni na vlastiti zahtjev, a ako nemate sredstava ni imovine iz koje biste plaćali troškove smještaja, obratite se centru za socijalnu skrb

Domovi socijalne skrbi su javne ustanove koje se osnivaju za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji. Domove za starije i nemoćne osobe ili domove umirovljenika os­nivaju jedinice lokalne i područne samouprave odnosno gradovi i županije, vjerske zajednice, trgovačka društva, udruge i druge domaće ili strane pravne ili fizičke osobe pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi.

Zahtjev za smještaj u dom za stare i nemoćne podnosi se izravno ustanovi, odnosno domu u kojem osoba želi biti smještena, a uz zahtjev je potrebno priložiti:

• rodni list

• domovnicu

• potvrdu od liječnika da osoba ne boluje od zarazne ili duševne bolesti

• izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika o plaćanju smještaja koju daju zakonski ili ugovorni obveznici uzdržavanja ili druga osoba koja se obvezuje podmirivati razliku cijene smještaja u domu ako bude potrebno.

Za osobe koje boluju od duševne bolesti postoji mogućnost smještaja u domovima za psihički bolesne odrasle osobe.

O cijeni smještaja odlučuje osnivač doma. Ona ovisi o vrsti smještaja (je li riječ o stal­nom smještaju, cjelodnevnom ili poludnevnom boravku), o pokretnosti ili nepokret­nosti osobe, o stambenom komforu, kao i ostalim potrebama korisnika poput posebne prehrane, serviranja hrane u sobu, usluga fizioterapeuta i drugim posebnim potrebama uvjetovane zdravstvenim stanjem korisnika.

Troškove smještaja u domovima čiji je osnivač županija jednim dijelom plaća ko­risnik, a drugi se dio podmiruje iz županijskog proračuna i pomoći izravnanja. Prosječna cijena smještaja u domu je oko 3000 kuna. Cijene u domovima drugih osnivača mogu biti i više.

Troškove smještaja osoba podmiruje svojim sredstvima ako su dostatna za pod­mirivanje cijene smještaja.

Ako osoba nema dovoljno sredstava za plaćanje troškova smještaja, niti imovinu od koje se mogu osigurati potrebna sredstva, potrebno je obratiti se centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta. Centar će na temelju provedenog ispitnog postupka donijeti odluku o smještaju u odgovarajuću vrstu ustanove. Popis domova za starije i nemoćne osobe koje osnivaju županije i one drugih osnivača, s adresama i tele­fonskim brojevima, može se naći na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Imam li pravo na državni/gradski stan?

Gradovi svojim pravilnicima propisuju uvjete za najam ili dodjelu stanova u vlasništvu grada prema pravilnicima pojedinih gradova (poput Pravilnika Grada Zagreba i Gra­da Varaždina).

Tako, primjerice, prema Pravilniku o najmu stanova u vlasništvu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1998, 3), pravo na dodjelu stana u najam imaju:

- osobe koje nemaju riješeno stambeno pitanje, niti mogućnost da ga riješe na drugi način, a prije podnošenja zahtjeva na natječaj prebivaju na području Gra­da Zagreba neprekidno najmanje deset (10) godina;

- zaštićeni najmoprimac u stambenom objektu koji je vlasništvo Grada Zagreba a za koji je izdano rješenje kojim se nalaže uklanjanje objekta radi derutnosti i ugrožene stabilnosti;

- zaštićeni najmoprimac u gradskom stanu površina kojega premašuje potrebe obiteljskog domaćinstva;

- osobe koje stan koriste na temelju sklopljenog ugovora o najmu stana, a stvar­nopravnim je raspolaganjem Gradskog poglavarstva Grada Zagreba (u daljnjem tekstu Gradsko poglavarstvo) promijenjeno vlasništvo, odnosno ako je na drugi način došlo do promjene vlasništva;

- osobe za koje postoji obveza davanja stana u najam na temelju zakona i pravomoćnih sudskih presuda.

Pravo na dodjelu stana u najam nemaju osobe navedene u Pravilniku ako na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije imaju u vlasništvu useljivu kuću ili stan oni ili članovi njihova obiteljskog domaćinstva.

Osobom koja nema riješeno stambeno pitanje, niti mogućnost da ga riješi na drugi način smatra se:

- građanin Grada Zagreba koji na području Grada Zagreba odnosno na području RH, nema u vlasništvu useljivu kuću ili stan, kao ni članovi njegova obiteljskog domaćinstva;

- građanin koji ne koristi odgovarajući stan na temelju ugovora o najmu sta­na sklopljenog na neodređeno vrijeme, kao ni članovi njegova obiteljskog domaćinstva;

- građanin čija ukupna prosječna mjesečna primanja po članu obiteljskog domaćinstva ne prelaze 100% prosječno mjesečno isplaćene plaće u gospodarst­vu Grada Zagreba u prethodnoj godini.

Pravo na dodjelu stana u najam ne ostvaruje osoba koja se dovela u nepovoljan stam­beni status prodajom ili darovanjem obiteljske kuće ili stana i osoba koja stanuje u odgovarajućem stanu u vlasništvu roditelja ili supružnikovih roditelja.

Ne mogu platiti stambenu pričuvu. Postoji li mogućnost ovrhe na stanu?

Ovrha na stanu radi naplate tražbine s osnova neplaćene pričuve se može provesti.

Želim zamijeniti svoj stan za skuplji. Moram li platiti porez na razliku ili na punu cijenu stana koji kupujem?

Ovo pitanje je uređeno Zakonom o porezu na promet nekretninama (NN br. 69/99, 26/00, 127/00,153/02), prema kojem osnovicu poreza na promet nekretnina čini tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja. Pod tržišnom vrijednosti nekret­nine razumijeva se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku njezina stjecanja. Tržišna vrijednost nekretnine utvrđuje se, u pravilu, na temelju isprava o stjecanju.

Pri stjecanju nekretnine uz naknadu, osnovica poreza na promet nekretnina je uku­pan iznos naknade za preneseno vlasništvo nekretnine. Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine, kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo. Pri zamjeni nekretnina porezna osnovica utvrđuje se za svakog sudionika u zamjeni i to prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik stječe zamjenom. Ako suvlasnici stječu idealne dijelove nekret­nine, porezna osnovica utvrđuje se posebno za svakog suvlasnika prema tržišnoj vri­jednosti dijela nekretnine koji stječe. Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina, a vlasnik, odnosno posjednik nekretnine, obvezan je ovlaštenim osobama Porezne uprave dopustiti pristup na zemljištu i građevini radi procjene tržišne vrijednosti nekretnine.

Čuo sam da imam pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja. Kome se mogu obratiti?

Za podmirenje troškova stanovanja možete se obratiti nadležnom centru za soci­jalnu skrb, dakle, centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta. Ovo pitanje uređuje Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06, 79/07, 123/10). Troškovi stanovanja, u smislu ovoga Zakona, su troškovi utvrđeni ugovorom o najmu stana u kojem živi samac ili obitelj, a odnose se na najamninu, troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem i održavanjem stana, osim zaštićene najamnine, koju najmoprimac koristi po posebnim propisima. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji, ako mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, ne prelazi visinu sredstava za uzdržavanje utvrđenih prema članku 16. stavku 2. i 3. Zakona o socijalnoj skrbi. Pomoć za pod­mirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji koji u najmu ne ko­riste stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji. Zakonom je navedeno da pomoć za podmirenje troškova stanovanja ne može ostvariti samac ni obitelj ako samac ili član obitelji ima u vlasništvu ili suvlasništvu kuću, kuću za odmor ili stan.

Može li se ugovor o najmu stana sklopiti s dvije osobe?

Prema Zakonu o najmu stanova (NN br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06, 1996,1998,2006) ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom, a iznimno s oba bračna druga.

Kada se i kako može mijenjati visina slobodno ugovorene najamnine?

Zakonom o najmu stanova (NN br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06) slobodno ugovorena najamnina iz ugovora o najmu stana sklopljena na neodređeno vrijeme ne može se mijenjati prije isteka roka od jedne godine. Nakon toga roka, svaka ugovorna strana može u pisanom obliku predložiti izmjenu visine najamnine. Pri izmjeni najamnine nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka, najamnina se može ugovoriti za daljnje razdoblje najviše do iznosa koji odgovara iznosu do 20% većem od prosječne slo­bodno ugovorene najamnine u istom naselju, odnosno županiji, za stan koji se po površini, opremljenosti i položaju može usporediti sa stanom koji se daje u najam.

Nisam platio najamninu. Što se može dogoditi?

Prema Zakonu o najmu stanova (NN br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06) za dužnu na­jamninu postoji zakonsko založno pravo najmodavca na unesenom pokućstvu i drugim pokretninama najmoprimca i članova njegova obiteljskog domaćinstva, koje mogu biti predmet ovrhe. Najmodavac može te pokretnine prilikom iseljenja naj­moprimca zadržati dok ne bude plaćen dužni iznos najamnine. Najmodavac može otkazati ugovor o najmu stana, međutim mora prethodno opomenuti najmoprimca u pisanom obliku da plati dužnu najamninu u roku od 30 dana. Otkazni rok je 3 mjeseca. Otkazni rok počinje teći prvoga dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je otkaz primljen.

Najmodavac je umro. Na koga prelaze prava i obveze iz ugovora o najmu stana?

U slučaju smrti ili promjene najmodavca, odnosno prestanka najmodavca kao pravne osobe, prava i dužnosti najmodavca iz ugovora o najmu stana prelaze na nje­gova nasljednika ili pravnog sljednika. (Zakon o najmu stanova, NN br. 91/96, 48/98, 66/98, 22/06).

Kako produžiti ugovor o najmu stana na određeno vrijeme?

Prema Zakonu o najmu stanova (NN 91/96, 48/98, 66/98, 22/06), ugovor o najmu stana sklopljen na određeno vrijeme smatrat će se prešutno obnovljenim za isto vri­jeme trajanja ako niti jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovore­nog vremena ne obavijesti u pisanom obliku drugu ugovornu stranu da ne nam­jerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme za daljnje razdoblje. Ako najmodavac želi sklopiti ugovor o najmu stana za daljnje razdoblje, ali prema izmijenjenim uvjetima, dužan je o tome obavijestiti najmoprimca u roku i na način predviđen Zakonom. Ako najmoprimac u roku od 15 dana od primitka obavijesti ne prihvati ponudu, smatrat će se da ne želi sklopiti ugovor za daljnje razdoblje.

Kome se dostavlja ugovor o najmu stana i njegove promjene?

Zakonom o najmu stanova (NN 91/96, 48/98, 66/98, 22/06) uređeno je ovo pitanje. Najmodavac je dužan ugovor o najmu stana, kao i sve promjene glede visine na­jamnine, dostaviti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba te nadležnoj poreznoj upravi. Upravni odjel jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove stanovanja vodi popis stanova, najmodavaca, najmoprimaca i visine najamnine.

Mogu li dati u podnajam stan koji iznajmljujem?

Prema Zakonu o najmu stanova najmoprimac može dati u podnajam stan u cijelosti ili u dijelu, uz suglasnost najmodavca, s tim da je pri tome dužan ugovor o pod­najmu stana kao i sve promjene glede visine podnajamnine dostaviti poreznoj up­ravi nadležnoj prema mjestu gdje se stan nalazi. Najmoprimac je dužan taj ugovor dostaviti i najmodavcu.

Naslijedio sam stan. Plaćam li porez na njega pri preuzimanju?

Zakon o porezu na promet nekretninama (NN br. 69/9, 26/00, 127/00, 153/02) ovako regulira ovo pitanje:

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekret­nina bez naknade ne plaćaju:

1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja,

2. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada nasljeđuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište, ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda,

3. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, kada nasljeđuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, ostaviteljeve smrti ili primitka dara. Gospodarskom zajednicom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te ra­spolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje,

4. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samou­prave i uprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratu

5. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka.

Udruga Pragma

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• aco pejovic
• osobni odbitak 2012
• zagreb stan najam s pravom kupnje
• povrat poreza najmodavac priložiti
• zaštićeni najmoprimci veljača 2012
• iznos najma za podtsnartvo
• nesklapanje ugovora o najmu stana
• zaštićeni najmoprimci
• gradski stan u zagrebu na korištenje forum
• ugovor o zajmu novca primjeri

No, građani i dalje mogu podnijeti poreznu prijavu ako procijene da imaju osnovu za povrat poreza, a u tom slučaju moraju u Poreznoj prijavi iskazati sve ostvarene primitke u 2011. godini. Mogući povrat poreza možete izračunati preko obrasca s automatskim izračunom koji je pripremila Erste banka.

Za to će im trebati i odgovarajući dokumenti, a to su kartica PK-1, PK-2 i potvrda o isplaćenom dohotku, koje je potrebno priložiti uz poreznu prijavu.

Detalje o podnošenju prijave poreza na dohodak možete naći ovdje.

Do ovog članka ste došli pretraživanjem:

• izračun povrata poreza za 2012
• povrat poreza 2012 izračun
• kako izračunati povrat poreza
• izračun povrat poreza 2012
• kako izračunati povrat poreza 2012
• izračun povrata poreza 2012
• izraćun povrata poreza
• povrat poreza izračun 2012
• izračun povrata poreza za 2011
• povrat poreza za podstanare