Iako većina Hrvata živi u vlastitim kućama ili stanovima, samo ih je petina osigurala svoje nekretnine, a ta je manjina sretnija od većine, rezultati su istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) Banka magazina, Hendala i Allianza.Hrvati su ispunili san o vlastitom domu, ali zbog toga nisu sretniji od podstanara, proizlazi iz rezultata ispitivanja kvalitete života i stanovanja. Brojke govore da 92 posto ispitanih građana živi u vlastitoj nekretnini te da je njihova razina nacionalnog indeksa sreće 61,1 bod, dok je među ne-vlasnicima indeks veći i iznosi 63,3 boda. Znači li to da su podstanari sretniji od vlasnika? Po tim osnovnim brojkama da, ali, naravno, odgovor je ipak složeniji.
Velik dio Hrvata do vlasništva je došao po povlaštenim cijenama kao bivši nositelji tzv. stanarskog prava, dobar je dio vlasnika stanova u mirovini, a jedno od prijašnjih istraživanja pokazalo je da hrvatski umirovljenici, za razliku od umirovljenika u mnogim drugim zemljama, nisu zadovoljni kvalitetom života. Kad se uzme u obzir i da su među podstanarima studenti, odnosno da su podstanari mlađi, ne iznenađuje da je njihov indeks kvalitete života i osobnog zadovoljstva viši.
Ali, kad ih već imaju, kako se vlasnici brinu o svojim nekretninama? Samo je 20 posto vlasnika dobrovoljno osiguralo svoje nekretnine i oni su sretniji od ostalih čiju kuću može uništiti požar, poplava ili potres ili nešto četvrto. Logičan je i rezultat da svoje stanove ili kuće češće osiguravaju visokoobrazovani građani s većim prihodima. U pozadini “iznenađujućeg” odgovora prava je slika života – većina građana nema novca za dobrovoljno osiguranje svojih nekretnina, pokazuje istraživanje.Kako napominju iz Banka magazina, vlasništvo nad nekretninama može biti jedan od uzroka nezaposlenosti. Ljudi koji posjeduju stan ili kuću manje su mobilni, neskloniji preseljenju u drugo mjesto zbog posla pa su zato izloženi i većem riziku da ostanu nezaposleni od onih koji žive u iznajmljenom stanu.
U ekonomijama u kojima je aktivnost radnika viša pravilo je – unajmi, ne kupuj! Na taj se način stanar ne veže za nekretninu i lakše je se rješava ako mu se prilika za zaposlenje otvori na nekom drugom mjestu. Uostalom, cijene nekretnina, prema najnovijim podacima, pale su na one iz 2006. godine, a kupaca je sve manje. Da unajmljuju i sele se, pokazuje istraživanje NIS-a, bili bi sretniji.