Epodstanar.com Sve informacije za podstanare na jednom mjestu!
Porez na imovinu vezat će se uz vrijednost imovine i njezino korištenje, a zamijenit će dosadašnju komunalnu naknadu. Svaka imovina koja je balast koštat će vas puno.
Obveza je vlasnika da imovinu stavi u funkciju ili će plaćati visoke nadoknade – ustvrdio je Slavko Linić, ministar financija, na okruglom stolu Kluba izvoznika i tjednika Lider održanom u srijedu u Zagrebu, dodajući kako će taj prihod i dalje biti prihod lokalnih jedinica. Porez na imovinu uveo bi se 1. srpnja 2012., a u paketu s laganim smanjenjem zdravstvenog doprinosa na plaće.
Podsjetimo, vodstvo Kukuriku koalicije je prije izbora govorilo kako neće uvoditi porez na imovinu, pod službenim objašnjenjem da bi prihodi od njega bili premali, te da je potrebno određeno vrijeme za njegovu cjelovitu pripremu. Međutim, istina je bila ta što je Jadranka Kosor, bivša premijerka, počela plašiti umirovljenike i građane kako će ih Kukuriku koalicija “uništiti“ uvođenjem poreza na imovinu, jer će tako oporezivati i njihove “teško i mukotrpno izgrađene vikendice“.
Kosor nije stigla
Međutim, nova Vlada je sada “promijenila ploču”, a kako se iz prvih Linićevih riječi na tu temu da iščitati, uvođenje poreza na imovinu će, bar na početku, biti na tragu modela koji je Vlada Jadranke Kosor namjeravala uvesti prije negoli je, u strahu od zamjeranja biračima, odustala od tih i drugih potrebnih reformskih poteza.
Stoga ovom prigodom valja prizvati u sjećanje i izjavu Vladimira Brkanića, poreznog stručnjaka iz časopisa “Računovodstvo i financije”, koji je, komentirajući tadašnju premijerkinu najavu jačeg oporezivanja vikendica i naknadno svih oblika imovine do 2013., ustvrdio kako bi “mnogi mogli početi plakati ako porez na vikendice, a poslije i na sve nekretnine i imovinu, ne bude razumno pripremljen, jer riječ je o vrlo kompliciranim i osjetljivim porezima koji zahtijevaju jaku pripremu i veliku sofisticiranost”.
Njegova analiza je pokazala, naime, kako u Hrvatskoj postojeći sustav oporezivanja imovine i nekretnina preko raznih komunalnih naknada po prihodima prednjači u odnosu na zemlje OECD-a (najbogatije države svijeta), jer se u Hrvatskoj od tih naknada i drugih poreza na imovinu godišnje “ubere” 6,2 posto ukupnih poreznih prihoda, a u zemljama OECD-a 4,8 posto.
No, samo od izravnih poreza na nekretnine (porezi na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina), prema podacima Martine Kesner-Škreb, analitičarke Instituta za javne financije, u razdoblju od 2003. do 2007. u gradske i općinske proračune prosječno se uprihodilo više od 100 milijuna kuna, što čini tek 0,12 posto ukupnih poreznih prihoda.
Kako je Jadranka Kosor porez na imovinu namjeravala uvesti i zbog toga kako bi se nadoknadio manjak prihoda (oko 900 milijuna kuna) zbog smanjenja poreza na dohodak, gruba računica je pokazala kako bi porez na vikendice trebao porasti i do deset puta.
Naime, porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici od 5 do 15 kuna po četvornome metru površine, a općine ili gradovi, čiji se proračuni pune ovim porezom, propisuju svojom odlukom visinu ovog poreza u tom rasponu. Porez na korištenje javnih površina, pak, plaćaju fizičke i pravne osobe koje koriste javne površine, te i u tom slučaju općina ili grad odlučuju o visini ovog poreza, a određuju i što se smatra javnom površinom.
Prema financijskim izvješćima jedinica lokalne i područne samouprave, koje smo dobili od Ministarstva financija, ukupni prihod od poreza na kuće za odmor u 2008. godini ostvaren je u iznosu od 72,2 milijuna kuna, a u 2009. u iznosu od 74,4 milijuna kuna.
Računica u tom slučaju kaže da bi, ako se želi nadoknaditi manjak od 900 milijuna kuna, porez na vikendice trebalo povećati najmanje desetak puta. HDZ-ov model je predviđao da obračun za oporezivanje vikendica više neće biti temeljen na kvadraturi, nego na vrijednosti kuće za odmor, ali se nije preciziralo hoće li biti više “poreznih stopa” za određene vrijednosti i hoće li određeni prag vrijednosti kuće za odmor biti neoporeziv.
Miloševićevi stanovi
Stručnjaci su tada upozoravali i na činjenicu da bi Ministarstvo ili Porezna uprava morali osnovati neko povjerenstvo za određivanje vrijednosti kuća za odmor, što će biti vrlo osjetljivo. Pri tome bi se u obzir morali uzeti i krediti koji se eventualno otplaćuju za gradnju vikendica, a morat će se odrediti i plaća li porez vlasnik ili korisnik kuće za odmor.
No, sada imamo dodatnu situaciju da Vlada Zorana Milanovića odmah u startu ide korak dalje i da će, osim vikendica, oporezivati sve nekretnine koje ne služe za stanovanje, a nisu u nekoj poslovnoj funkciji ili nisu iznajmljeni. Slikovito rečeno,Domagoj Milošević, bivši potpredsjednik Vlade, koji ima 14 stanova, morat će plaćati godišnji porez na svaki stan koji nije prijavljen kao prebivalište, a koji nije iznajmljen ili u nekoj drugoj poslovnoj funkciji.
U državama EU-a porez na nekretnine primjenjuje se u svim članicama, osim Belgije i Malte, a visina stopa kreće se od 0,1 do tri posto vrijednosti nekretnine. Dok se u Austriji plaća porez na svaku nekretninu od 0,2 do 1 posto od njezine procijenjene vrijednosti, u Grčkoj, Irskoj, Litvi i Portugalu vlasnici stambenog prostora u kojem i žive od njega su potpuno oslobođeni, ili ga plaćaju sniženo.
U Sloveniji porez iznosi od 0,1 do 1,5 posto, no prvih 160 kvadrata stana je oslobođeno poreza ako vlasnik u njemu stanuje. Srbija je, na primjer, porez na imovinu uvela još 2001. i njegove stope kreću se od 0,4 do 2 posto vrijednosti imovine, a u poreznu osnovicu ulaze sve nekretnine, ne samo “višak četvornih metara stana”. U Italiji stopa poreza na imovinu varira od 0,4 do 0,7 posto i također se plaća na sve nekretnine.
Iako ovaj put u vladajućoj koaliciji nisu htjeli reći ništa detaljnije, valja podsjetiti kako jeBranko Grčić, potpredsjednik Vlade, prije izbora govorio kako SDP neće oporezovati nekretninu u kojoj se živi. Jednako tako je govorio i kako će se vidjeti koja će se neoporeziva granica uvesti za takav objekt koji služi za stanovanje – odnosno, hoće li neoporezivo biti 100 kvadrata ili objekt od 100 tisuća eura vrijednosti, ili će se odrediti neki iznos kvadrata i vrijednosti po članu kućanstva.
Donosi: Slobodna Dalmacija
