Privilegirani otkupili 15 gradskih stanova
Na listi prioriteta za dodjelu gradskih stanova u najam nalazi se više od tisuću ljudi, ali svake godine do desetak građana može riješiti stambeno pitanje gradonačelnikovom odlukom. Riječ je o onima koji su svrstani u kategoriju zaslužnih, a nerijetko je davanje gradskih ključeva takvima u najmanju ruku upitno, da ne kažemo nemoralno.
Dodjela izvan liste prioriteta određena je Odlukom o dodjeli stanova u najam, u kojoj se, između ostaloga, navodi da gradonačelnik godišnje, izvan liste prioriteta, može dodijeliti najviše deset stanova.
Odluka o dodjeli stanova točno razrađuje kategorije građana kojima se stanovi mogu dodijeliti i izvan liste prioriteta. I dok je većina razumljiva i s moralne strane, najproblematičniji dio onaj je koji se odnosi na osobe zaposlene u zdravstvu, kulturi, športu, visokom školstvu, pravosuđu i policiji, čiji su “priznati rezultati rada značajni za Grad, ako se ocijeni da će svojim radom pridonijeti razvoju Grada ili da su iste osobe od izuzetnog značaja za funkcioniranje djelatnosti u kojoj su zaposleni”.
Zbrinjavanje zaslužnih
Trenutno 47 zaslužnika živi u gradskim stanovima koji su im dodijeljeni od1993. godine. Budući da je život u gradskom stanu privilegij zaslužnika, zanimalo nas je li bilo slučajeva da su gradski stambeni kvadrati vraćeni. Prema podacima Direkcije za stambene poslove stanove su vratili Mirko Butković, Goroslav Oštrić, prof. dr. Miro Morović, Josip Diminić, Ararnis Naglić, Josip Vezjak, Olivera i Mile -Baljak, dr. Ognjen Šimić, Mladen Kevo, Branko Franceschi i dr. se. Darko Anić.
No, bilo je i onih kojima se život u gradskom stanu omilio pa su ih odlučili otkupiti nakon što su ih dobili izvan liste prioriteta odlukom Poglavarstva, odnosno gradonačelnika. To su učinili Dragomir Sundać, Antonija Dujmović, Davorka Žagar, Srećko Šestan je kupio četvrtinu stana, odnosno suvlasnički udio Grada Rijeke, Mehmed Čaušević, Galiano Pahor (pok.), Pero Kordić, Miloš Milošević, Joško Barbir, Tomislav Brodić, Tamara Pirjavec, Radojka Šverko, Anka Silov, Igor Hinić i Ivica Kostelac.
Stanovi su prodani u razdoblju od proteklih desetak godina po procijenjenim i izlicitiranim cijenama koje se kreću od 4.146 kuna do 1.385 eura po “kvadratu”. U ranijim ugovorima oprodaji, naime, navodila se cijena u kunama, a u kasnijim u eurima. Cijena stana, naravno, ovisi o razdoblju u kojem je nekretnina bila procijenjena odnosno prodana, kao i o stanju same nekretnine u vrijeme procjene vrijednosti, pojasnili su u Direkciji za stambene poslove.
Prodaja kroz natječaj
Odlukom o prodaji stanova određeno je da ih zaslužnici mogu kupiti najranije protekom vremena od pet godina od dana sklapanja ugovora o najmu stana sklopljenog na vrijeme od 15 godina. Početnu kupoprodajnu cijenu stana utvrđuje gradonačelnik na temelju elaborata o procjeni prometne vrijednosti nekretnine, izrađenog od strane ovlaštene osobe građevinske struke, koji ne smije biti stariji od šest mjeseci. Stan se prodaje putem javnog natječaja prikupljanjem pisanih ponuda.
Pravo prvenstva na sklapanje ugovora o kupoprodaji stana ima ponuditelj koji je najmoprimac odnosno korisnik stana ili suvlasnik idealnog dijela stana ako udovolji uvjetima natječaja, sudjeluje na njemu i prihvati najvišu ponuđenu kupoprodajnu cijenu. U slučaju kada najmoprimac stana koji je predmetom prodaje nije utvrđen najpovoljnijim ponuditeljem, stan se prodati najpovoljnijem ponuditelju isključivo pod uvjetom da najmoprimac na to da pisanu suglasnost.
Izvor/autor: Novi list/PressCut