Imati vlastiti krov nad glavom mnogima je, nažalost, nedostižan san. Tržište nekretnina u potpunom je kolapsu. Mnogobrojni gotovi i i dalje preskupi stanovi zjape prazni, čekajući kupce koji se više ne usuđuju ni planirati tako veliko ulaganje. Strah od bankovnih kredita veći je od želje za rješavanjem stambenog pitanja. Oni koji su se u zamahu stanogradnje prije nekoliko godina odlučili na taj korak, danas stenju pod pritiskom prevelikih rata.
Na trenutačnu situaciju na tržištu nekretnina osvrnuli su se Maruška Vizek s Ekonomskog instituta i Rudolf Rom iz Hrvatske gospodarske komore. U Hrvatskoj je teže kupiti stan nego u inozemstvu iako su tamo stanovi skuplji. Za jednu prosječnu mjesečnu plaću jedan Europljanin iz EU 15 mogu kupiti više metara kvadratnih nekretnine nego Hrvati, rekla je Vizek.
Naši graditelji se ne žele upuštati u investiciju ako neće zaraditi barem 10 posto u odnosu na koliko su uložili. U Europi je to četiri posto. Čini joj se da su se navikli na kreditni boom koji je bio i zbog toga je bilo puno loših graditelja. Smatra da građanima posuđivanje države neće pomoći i da će kamata na vladinu pozajmicu za 20 godina biti puno veća.
Misli da najviše to pogoduje državi i bankama. Građevinarima pomaže samo kratkoročno i da će se cijena samo privremeno zadržati na ovoj razini nakon čega će pasti kada prestanu subvenmciju. Građevinara ima previše. Rom kaže da ima oko 7000-7500 neprodanih stanova što je ogroman zamrznuti kapital koji građevinari ne mogu koristiti. 2007-2008 izgradili smo oko 50.000 stanova.
S obzirom na krizu ljudi sada ne kupuju stanove. Smatra da ima jako malo prostora za smanjenje cijene, a banke ne žele spustiti kamate. Misli da su Vladine mjere poticanja kupnje stanova dobre i da će pomoći. Subvencija je samo jedna od mjera. Graditelji moraju smanjiti cijenu, banke kamate i tek će se onda povećati interes za kupnju stanova.
Donosi: rtl.hr