Kako biti uredan podstanar, ili je ipak kupnja stana bolji izbor?

BITI podstanar ili grcati u stambenom kreditu?

Za ovo drugo odlučila se naša sugovornica Sandra P. (podaci poznati redakciji) , ali tek nakon osam i pol godina življenja u tuđim stanovima. Sa suprugom i osmogodišnjom kćerkicom sada stanuje u komfornom jednosobnom stanu obiteljske kuće na Brdima, a mjesečna najamnina za pedesetak kvadrata iznosi 250 eura.

– Kao podstanari mi zbilja nismo imali nekih neugodnih iskustava, posebno smo zadovoljni ovim zadnjim stanom, ali ima jedan “mali” problem, a to je da nije naš! Prije nekoliko dana suprug i ja sjeli smo za stol i izračunali kako smo u pet godina koliko smo ovdje u vjetar, praktički, bacili 15 tisuća eura, a to je otprilike četvrtina cijene stana koji planiramo kupiti. Osim toga, kad si podstanar, a ne možeš baš živjeti u bilo kakvom prostoru, strah te je i ulagati jer nikad ne znaš kad će ti stanodavac dati otkaz.

Kad ti dijete krene u školu, strahuješ hoćeš li, u slučaju otkazivanja najma, pronaći adekvatan stan u istom kvartu – govori Sandra. U podstanarstvu ona i suprug žive otkako su se vjenčali. O stambenom kreditu donedavno nisu mogli ni razmišljati jer Sandra nije imala posao. Sada oboje imaju solidna i, što je najvažnije, stalna primanja, a i cijene stambenih kvadrata su pale, pogotovo na Brdima na koja su ograničili svoju potragu, zbog baka-servisa.

Ponude agencija

– S obitelji smo napravili dogovor da ćemo kupiti stan od nekakvih 40-ak kvadrata, koji bi nas koštao oko 60 tisuća eura, odnosno 3000 kuna mjesečno na rok otplate od 25 godina. Tu će se naknadno preseliti svekar i svekrva, a mi ćemo u njihov, komforniji – priča nam Sandra, sretna što se podstanarskoj fazi njezina života konačno nazire kraj.

Za one koji se ne mogu upustiti u avanturu zvanu dizanje stambenog kredita ili računati na kakvo nasljedstvo, agencije za posredovanje nekretninama imaju ponudu od 150 eura, za koliko se, primjerice, može unajmiti jednosoban stan u novogradnji u Kaštelima, pa do 550 eura koliko iznosi mjesečna renta za isti toliki stan, ali na Žnjanu!

Unatoč tomu što se za usluge pronalaženja adekvatnog stambenog prostora agenciji daje provizija, obično u iznosu jednomjesečne najamnine, doznajemo kako se agenti, s obzirom na krizu na tržištu nekretnina, više bave posredovanjem kod iznajmljivanja nego kod prodaje.

– Stvarno imamo pune ruke posla jer ljudi danas nemaju vremena pogledati 20 stanova da bi izabrali jedan u kojem će živjeti. Zato nama kažu otprilike što bi htjeli i na kojoj lokaciji, a mi im napravimo uži izbor. Cijene, naravno, variraju, ovisno o gradnji i lokaciji, no najveće najamnine su za stanove u novogradnji; čak i na Kmanu i Brdima novi stan od 50-ak kvadrata drži cijenu od 350 do 400 eura – kaže Silvije Ćaleta iz agencije “Imperium nekretnine”.

Proviziju u iznosu jednomjesečne rente koja se naplaćuje najmoprimcima ne drži spornom, te dodaje kako studentima čak daju popust, ovisno o ugovoru, odnosno duljini najma.

Porez 11,5 posto

Marin Biliškov, direktor agencije “Biliškov nekretnine”, ističe kako oni ne mogu na svoju ruku određivati proviziju jer Zakon o posredovanju nekretninama propisuje da se ona smije naplatiti u visini od maksimalno dvije najamnine. Najbrojniji klijenti ove agencije, kad je u pitanju najam stanova, jesu studenti i tvrtke.

– Ljudi ne kontaktiraju agencije samo zbog nedostatka vremena, već i kako bi se pravno osigurali. Imali smo, primjerice, slučaj mladog podstanarskog para koji je, čak i s agencijom, ali zbog traljavog ugovora, loše prošao. Požalili su nam se, naime, kako su platili proviziju agenciji, a stanodavac im je dao otkaz nakon samo mjesec dana jer je odlučio adaptirati stan.

Takve se stvari ne bi smjele događati – ističe Nela Kovačević, voditeljica Savjetovališta za potrošače, i dodaje kako najmodavci koji rade s agencijama uglavnom prijavljuju podstanare. Poreznoj upravi plaćaju 11,5 posto mjesečne najamnine stana.

Najamnina za stan od 50 kvadrata •• Visoka – 250 eura •• Kman (novogradnja) – 350 eura •• Žnjan (novogradnja) – 550 eura •• Manuš – 350 – 400 eura •• Pazdigrad – 500 eura •• Blatine – 350 eura •• Bol – 350 – 400 eura

Pri sklapanju ugovora sa stanodavcem važno je definirati: •• koje troškove (režije, popravci) plaća najmoprimac, a koje vlasnik •• je li moguće raditi preinake stana (pogotovo ukoliko je u pitanju najam na dulje vrijeme) •• otkazni rok •• načine dolaženja vlasnika u stan (isključivo s najavom)

Računica Podstanar koji, primjerice, plaća 300 eura mjesečno za 40 kvadrata u prilično traženom kotaru Bol, u malo više od 16 godina mogao bi otplatiti pola kredita za taj stan! Naime, ako uzmemo u obzir da se prosječna cijena stambenog kvadrata u ovom splitskom kvartu kreće oko 2100 eura, za kupnju stana od 40 kvadrata trebalo bi realizirati stambeni kredit u iznosu od 84 tisuće eura. Na taj iznos i uz fiksnu kamatu od 4,99 posto u jednoj stambenoj štedionici, korisnik kredita plaća mjesečnu ratu od otprilike 4500 kuna, i to na relativno kratak rok otplate, od 16 godina i 10 mjeseci. Sukladno tomu, došli smo do gornje računice prema kojoj bi podstanar, s mjesečnom najamninom koja iznosi pola rate kredita, u petnaestak godina mogao kupiti pola tog stana!

Zadar: Službeno samo 800 stanova Prema službenim podacima Porezne uprave, u Zadru je evidentirano oko 800 iznajmljivača stanova, premda je na podstanarskom crnom tržištu aktivno između tri i pet tisuća stanova. Stanove za iznajmljivanje tijekom cijele godine najviše traže studenti i mladi bračni parovi, a zadnjih godina i različite tvrtke za svoje zaposlenike koji su se u Zadar doselili iz drugih sredina. Prosječna cijena mjesečnog najma takvog stana ovisi o položaju, veličini i opremljenosti i kreće se od 1500 do 3000 kuna, pa na više. Primjerice, za jednosobni stan u strogom gradskom centru, na Poluotoku, u blizini Sveučilišta, traži se između 1500-1800 kuna. Dvosobni stan u blizini neke osnovne škole, kakav najčešće traže mladi roditelji, dođe oko 2000-2300 kuna, dok su trosobni i veći stanovi iznajmljuju za 2500-3000 kuna. Ipak se najviše traže manji stanovi, jednosobni i dvosobni, i to na Poluotoku, Voštarnici, Relji, kod mosta, u Maraska parku, na Višnjiku, Bulevaru, Ljepotici… I. Nevešćanin

Šibenik: Studenti podigli cijene Podstanarstvo se u Šibeniku naplaćuje između tisuću i dvije tisuće kuna mjesečno, ovisno o kvadraturi stana, uređenosti i lokaciji. Tisuću kuna traži se, primjerice, za skromno opremljene garsonijere u najužem dijelu grada ili jednosobne stanove na periferiji, Brodarici, Ražinama ili Zatonu. Ispod tisuću i pol kuna rijetko će koji stanodavac tražiti za jednosobne, a dvije tisuće kuna za dvosobne stanove u širem dijelu grada. Podstanarima su, uglavnom zbog manjeg nadzora stanodavaca, najpopularniji stanovi u zgradama, pa zbog toga drže cijenu, uglavnom višu od tisuću i pol kuna. Poskupljenju stanarina u Šibeniku prije pet-šest godina pridonijeli su studenti Veleučilišta koji do ove godine nisu imali mogućnost smještaja u studentskom domu. Stanodavcima su zato i najzanimljiviji. Kako doznajemo, svakom od studenata u stanovima naplaćuje se po sto eura podstanarine, ne računajući režijske troškove. Zbog toga je obiteljima, posebno s malom djecom, pronaći podstanarski stan u Šibeniku, k tome još po razumnoj cijeni, pravi lutrijski zgoditak. M. Jurković

Dubrovnik: Iseljavanje u sezoni

Unatoč recesiji i bitno smanjenoj kupovnoj moći građana, stanje na dubrovačkom tržištu podstanarskih kvadrata nije se bitnije mijenjalo. Prilagodbe se ogledaju uglavnom u opsegu potražnje, a ne u korekciji cijena.

Posebno se to odnosi na dubrovačke podstanare koji, uz i inače skuplji svaki oblik “fita”, imaju dodatnu teškoću: “stan se treba isprazniti do sredine ili konca svibnja, ali je ponovno slobodan od početka listopada”. Stoga mnogi podstanari “proklinju” poluglasno “turizam zbog kojeg su gazde izgubili dušu”, a podstanari se moraju “seliti tijekom sezone”.
Mokošica Gruž Lapad Grad Ploče Župa.

Podstanarska je ponuda doista šarolika, ali bez obzira na kvalitetu ponude svih vrsta prostora, cijene su najniže u Župi i Mokošici (2000 do 2500 kuna za dvosobni stan). Valja reći kako sobu uz uporabu kupaonice traže po pravilu samo građevinski radnici, dok su sezonski ugostiteljski radnici donekle diskriminirani jer im gazde dodaju 10-ak posto.

Cijene garsonijera i jednosobnih stanova nerijetko se “prepliću” jer se, “ovisno o naravi gazda”, pod tim pojmom miješaju ili kriju i turistički apartmani koji se moraju iseliti u sezoni.

Najskuplji podstanarski kvadrati su na Pločama (od 1880 kuna za sobu do 3500 do 4200 kuna za dvosobni stan), ali i tu, kao i na drugim gradskim predjelima, ovise o mikrolokaciji, starosti, opremljenosti i neizostavno – naravi gazde!

A. Kalajžić

Donosi: gorila.hr