Što znači „dobar život“?!

Kada se govori o “dobrom životu”ljudi navode vrlorazličite karakteristike koje za njih predstavljaju elemente za poimanje dobrog života.

Bez pretenzije da se obuhvati sve važno ovdje se ipak daje presjeknekih bitnih karakteristika iz nedavno provedenih istraživanja u Hrvatskoj*.

RH
%

Dobar život znači:

– imati dobro zdravlje90

– imati vlastiti dom (stan/kuću)79

– imati siguran posao78

– imati sretan brak78

– imati djecu78

– imati financijsku sigurnost77

– steći dobro obrazovanje/školovati se68

– imati punu kontrolu nad vlastitim životom67

– imati zanimljiv posao64

– duhovno se razvijati/obogaćivati64

– baviti se hobijem52

– imatidovoljno slobodnog vremena50

– putovati/više putovati42

– posjedovati moderne elektronske aparate/opremu u kućanstvu28

– imati lijepu/modernu odjeću/obuću i druge
detalje/nakit22

– imati luksuzan auto/drugi auto u bitelji15

Dobro zdravlje predstavlja osnovnu pretpostavku za dobar život. U Hrvatskoj to najviše potenciraju gotovo svi građani iznad 45 godina života.

Posjedovanje vlastitog doma (stana/kuće)druga je bitna karakteristika za dobar života nju najviše ističu najmlađi (15 do 25 godina starosti)!

Treće mjesto dijele – sretan brak, djeca ali i siguran posao – svaki po 78% ispitanih. Sretan brak posebno nešto više ističu građani Dalmacije (84%) te osobe u dobi od 45 do 54 godine (82%). Važnost djece ističu osobe s višim i visokim primanjima (oko 88%), građani u Dalmaciji (84%), ali i dobna skupina od 25 do 34 godine starosti (84%), te ispitanici u Istri s Primorjem (81%). Siguran posao najvažniji je mladima do 34 godine (81%).

Financijska sigurnost izrazito je bitna mlađim ispitanicima ( od 15 do 34 godine starosti – 81%). Slijedi – dobro obrazovanje – koje je važnijenajmlađima

( od 15 do 24 godine – 80% ) i zatim slijedećoj dobnoj skupinu od 25 do 34 godine (70%). Slično je i s željom da se ima punu kontrolu nad vlastitim životom jer dobne skupine od 15 do 34 godine to žele u 70 ili više posto slučajeva.

Slijedeće dvije kategorije po važnosti su – zanimljiv posao i duhovni razvoj.

Imati zanimljiv posao je prioritet kod vrlo mladih (15 do 24 godine – oko 80%) i onih između 25 i 34 godine (70%). Duhovni razvoj pak nešto više preferiraju ispitanici između 25 i 34 godine (69%) te žene (67%).

Polovina građana cijeni bavljenje hobijem, odnosno imanje dovoljno slobodnog vremena. Hobiji i slobodno vrijeme su opet važniji mlađima između 15 i 34 godine (od 62% do 69%) ali i građanima Istre i Primorja (63%).

Više putovati želi prvenstveno dobna skupina od 25 do 34 godine ali i građani Zagreba s okolicom ( po 50%).

Opremljenost domova s proizvodima visoke tehnologije važnija je za mlade od 15 do 24 godine te i za one od 55 do 64 godine (31%), za muškarce (31%) i stanovnike Istre s Primorjem (37%).

Odjeća, obuća i drugi detalji kod odijevanja imaju manje značenje za dobar života najviše je važna mladima od 15 do 24 godine (oko 32%).

Luksuzni automobil i/ili drugi auto u obitelji ima veće značenje kod mladih od 15 do 24 godine (26%) te građanima Dalmacije (25%). Važniji je muškarcima nego ženama (31:24%).

Kako se hrvatsko društvo kontinuirano mijenja ovdje se može navesti još neke značajke koje se odnose samo na gradsko stanovništvo**:

• više od 50 posto građanakao osobne vrijednosti cijeni užitak i uzbuđenje
• više od 40 postosmatra da su iskustva važnija od posjedovanja materijalnih dobara
• čak 71 postograđana kao osobnu vrijednost cijenijednostavnost
• oko 40 posto građana se brine hoće li imati dovoljno novca za plaćanje računa
• 60 posto građana želi stabilno društvo
• 80 posto želi autentičnost
• mijenjaju se i tradicionalne rodne uloge pa tako oko 30 posto građana se NE slažes time da treba živjeti prema tradicionalnim rodnim ulogama muškaraca, odnosno žena
• želimo ravnotežu između posla i slobodnog vremena, želimo biti u skladu s prirodom.

Ipak, u odnosu na razvijeni svijet:

• manje se brinemo o zdravom načinu života (Zapad 48%, RH 31%)
• manje smo ambiciozni, manje radimo
• manje smo kritični pri kupnji
• manje si ugađamo kroz kupovinu
• manje koristimo nove medije (npr. facebook – Zapad 27%, RH 12%) …

O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja  na reprezentativnom uzorku  građana Hrvatske starijih od 15 godina (n = 800); GfK CATIbus; travanj 2010.g.

*Izvod iz materijala pripremljenih za GfK Croatia –  konferenciju: “Koje je boje kriza” (cjeloviti prikaz nalazi se na web stranici: www.gfk.hr)