Izdvojeno:
Iza vladinih ‘subvencija’ i poticaja za stanove skriva se dužnička klopka

Iza vladinih ‘subvencija’ i poticaja za stanove skriva se dužnička klopka

Umjesto da prisili građevinare da smanje cijene, a banke da snize kamate, Vlada novim zakonom i ovako prezadužene građane uvlači u nove kredite. Zato će on, kao i stari, doživjeti neuspjeh, smatra dr. sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.


 

 

Vlada izgleda nije ništa naučila iz neuspjelog prošlogodišnjeg pokušaja poticanja prodaje stanova. I novi pokušaj će, nažalost, neslavno završiti, upozorava Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, predviđajući neuspjeh vladine inicijative oživljavanja tržišta nekretnina, koja će u obliku zakona biti upućena u sabor idući tjedan.

Radi se o ponešto izmijenjenom zakonu koji je slavodobitno objavljen početkom prošle godine. Njime se, sustavom pozajmica vezanom za cijenu stana, uspjelo u godinu dana prodati zanemarivih 68 stanova.

Problem su cijene

Iz Hrvatske udruge sindikata poručili da se najveći uzrok problema u kojima se nalazi građevinski sektor nalazi u cijeni nekretnina, koja je u usporedbi sa zemljama u okruženju, s troškom investitora, a napose s kupovnom moći hrvatskih građana – enormno velika.

– Cijene kvadrata stana bile su uzrok neslavnog epiloga posljednjeg Vladinog pokušaja intervencije u ovaj sektor, u kojem su subvencionirane kupnje nekretnina cijene do 1.600,00 eura po kvadratu, a činjenica da je u novom prijedlogu taj prag podignut na 1.900,00 eura potvrđuje točnost iznesene teze, stoji u priopćenju HUS-a kojeg potpisuje predsjednik Ozren Matijašević.

Zato se u novom zakonu potpuno odustalo od tog načina. Sada se prelazi se na subvencioniranje kamata za kredit, i to čak 64 posto iznosa kamata tijekom prve četiri godine za novi, prvi stan.

Prema toj verziji zakona, banke će se licitacijom pozvati da ponude kamate za kredite koje ne smiju biti više od pet posto. Kamate se sada kreću od šest do više od osam posto.

‘Subvencije’ treba vratiti

Kako bi se banke privolile na snižavanje, subvencionirani iznos kamata osiguravati će im se za godinu dana unaprijed. Banke se pritom moraju obvezati da će ponuđenu kamatu zadržati četiri godine.

No, za građane s druge strane, državna subvencija neće biti nepovratna. Subvencionirani iznos korisnici ovakvog kredita, državi će vratiti nakon njegova isteka – i to u roku od 60 mjeseci. To u biti znači da će ‘subvenciju’ kojom Vlada nastoji banke prisiliti da smanje kamatnu stopu na kredite zapravo kasnije platiti sami korisnici kredita. U počeku će, planira se, biti riječ o beskamatnom povratu dok tijekom otplate najviši iznosi neće biti veći od kamata koje će vrijediti sukladno Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji.

– Ovime se ne subvencioniraju građani već građevinske tvrtke – upozorava Vizek.

Nadalje, rok otplate kredita neće biti dulji od 25 godina i rata neće smjeti biti veća od polovice mjesečnih primanja kućanstva, odnosno osobnog primanja nositelja kredita. Nositelj kredita morati će imati hrvatsko državljanstvo, prebivalište u RH i biti u dobi do 45 godina. Najveći iznos kredita koji se može odobriti je 100.000 eura, a neće biti odobren ako cijena stana prelazi 1900 eura po kvadratu (s PDV-om). Načelno se krediti daju za prvi stan, ali se može koristiti i za preseljenje u veći. Tada se kreditira samo razlika vrijednosti. Stanovi će se moći kupovati i od investitora, i to čak i u fazi gradnje. Zakon će vrijediti samo do kraja 2012.

Vlada ne razumije problem

– Iz ovoga proizlazi da niti Ministarstvo graditeljstva niti Vlada ne znaju kako izaći iz špekulativnog nekretninskog cjenovnog mjehura koji je proteklih godina stvoren u Hrvatskoj. Umjesto da prisile građevinare da spuste cijene stanova, odnosno građanima ponude stvarne, bespovratne subvencije za kupnju prve nekretnine, oni i ovako prezaduženo stanovništvo nastoje uvući u daljnje zaduživanje – upozorava Vizek.

Cjenovni limit od 1.900 eura po kvadratu, smatra, previsoko je postavljen, kao i pet postotna kamata na stambeni kredit.

– I jedna i druga stavka trebale bi biti 20 do 30 posto niže. Uz to Vlada će fiksirati kamatu samo za prve četiri godine trajanja kredita. Građene treba upozoriti da će u godinama koje dolaze kuna neminovno morati slabiti prema euru. To znači da će im rate kredita postajati sve veće, bez obzira radi li se o fiksnoj ili promjenjivoj kamati, upozorava Vizek.

Prema njoj, Vlada ovoga puta nije ponudila ništa novog o odnosu na stari zakon kojim prošle godine nije uspjela potaknuti tržište nekretnina.

– Sve ponuđeno je u biti ‘kikiriki’, nema tu pravih mjera. Dok je god u državi ekonomska situacija loša, stanovi se neće prodavati. Da bi se oživjelo tržište nekretnina trebati će puno radikalniji zahvati od onih kozmetičke prirode koje nam Vlada nudi novim zakonom. Zbog toga će on propasti kao i onaj stari, predviđa Vizek.

Zakon je dobar, kad već ne može biti bolji

Građevinari koji već nekoliko godina muku muče s prodajom stanova sretni su da iz Vlade dođe bilo kakva inicijativa kojom bi se oživjelo zamrlo tržište nekretnina. Zato pozdravljaju novi zakon. Danijel Babić iz Profectusa, koji je i potpredsjednik Udruge developera za stanogradnju pri HUP-u, kaže da je s ovima napravljen velik pozitivni pomak u odnosu na prijašnji zakon. Bilo bi im draže da se kamata subvencionira manjim iznosom, ali da se ne mora vraćati i da vrijedi u razdoblju otplate. Međutim, i predloženi model smatraju dobrim.

– Novim bi se prijedlogom doista mogla potaknuti zamrla prodaja stanova nakon što su cijene već spuštene. Međutim, sve još ovisi o bankama hoće li one doista pristati na predložene kamate. Bez toga nema prodaje, kaže Babić. Koliko je novih, neprodanih stanova u Hrvatskoj još nema pouzdanih, službenih podataka, a procjene variraju od 10.000 do 30.000.

Autor Ante Popić

Vođen vlastitim iskustvom pokrenut je portal Epodstanar.com koji bi trebao olakšati traženje bitnih informacija za život podstanara te prenjeti neka njihova iskustva..... --Ako i vi imate priču ili pitanje kontaktirajte me na--: urednik@Epodstanar.com

Ostavi komentar!

Adresa neće biti objavljena.

Scroll To Top